Foto: Pixabay

Da ugostitelji znaju kako prevariti goste čak i nakon uvođenja fiskalnih blagajni, upozorili smo u prošlom broju Globala, a nakon toga, tijekom mjesec dana prikupljanja lažnih računa Globalovi su se reporteri uvjerili u učestalost te prakse, ali i to da građani, nažalost, takve prijevare ne prepoznaju, ili za njih jednostavno ne mare. Od deset nasumično posjećenih kafića u čak sedam njih naišli smo na neispravne račune!

Stoga smo se pitali: kako je moguće da se velike razlike u prihodima i rashodima ugostitelja ne primjećuju? Zašto izostaju reakcije za to zaduženih institucija? Tko je odgovoran za praćenje protoka novca?

Od deset nasumično posjećenih kafića u čak sedam njih naišli smo na neispravne račune!

Prema članku 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisuje se obvezni sadržaj računa kojeg se mora pridržavati svaki izdavatelj, pa tako i ugostitelji. Uz mnoge tehničke podatke nekoliko je važnih elemenata. Svaki račun tako mora sadržavati svoj redni broj, vrijeme i datum izdavanja, OIB poreznog obveznika kao i jasno istaknuto ime objekta te JIR broj i ZKI kod.

Na teren izlaze samo u slučaju dojave

Dugogodišnji konobar u noćnom klubu (čiji smo identitet zaštitili) upoznat je s ovakvom praksom. Otkrio nam je kako se lažni računi mogu otkriti i po natpisima poput “predračun” ili “obavijest o plaćanju”. Ističe da takvi računi nikad nisu detektirani u Ministarstvu financija te da ugostitelji tu prijevaru čine svjesno, bez mogućnosti da je riječ o pogrešci.

“Tijekom nekog partija kucamo račune na reprezentaciju i na kraju smjene šef sve što je na tome stolu izbriše i tako stavi sebi novac u džep i ne plaća porez”, ističe konobar.

Dodaje i da se takve djelatnosti i ne pokušavaju prikriti jer su novi zaposlenici upućeni u cijeli proces odmah po dolasku na radno mjesto, a porezni inspektori ne rade kontrole. Iz Ministarstva financija jasno su definirali kazne.

Ako račun ugostitelja nema sve potrebne elemente, kazna je od 30.000 do 500.000 kuna

“Postoji više vrsta prekršaja, ako se radi o programskim rješenjima, kazna je od 30.000 do 500.000 kuna, kao i ako račun ne sadrži sve fizičke elemente”, javljaju.

Iako su ugostitelji s početka priče tako prekršitelji prema svim stavkama, i ujedno kandidati za vrlo visoke novčane kazne, posao im ide nesmetano. Kako doznajemo iz Porezne uprave, porezni inspektori na teren izlaze samo u slučaju prijava građana na nepravilnosti u radu, a kako građani ne prepoznaju prijevare, taj se krug neprestano vrti. “Otac” fiskalnih blagajni i bivši ministar financija Slavko Linić ističe da su građani prije bili više aktivirani.

Ne prijavljuju iz straha

“Građani su bili stimulirani, imali smo čak lutrije i izvlačenja kako bi se prijavili oni koji nisu izdavali račune. Sada Porezna uprava ne provodi dovoljno kontrola, a softverska rješenja koriste se za utaju poreza”, tvrdi Linić.

Račun mora imati:

OIB operatera naplatnog uređaja, odnosno informacije o zaposleniku, u ovom slučaju konobaru.

JIR – jedinstveni identifikator računa: otisak prsta svakog računa. Nijedan nikad nije isti, a putem internetskih stranica Porezne uprave putem njega je moguće provjeriti je li račun ispravno fiskaliziran.

ZKI – zaštitni kod izdavatelja. Tiče se poslodavca i predstavlja njegov jedinstven kod za djelatnost koju obavlja, u ovom slučaju kafić.

Jasan je i što se tiče krivnje i ističe da je Porezna uprava mjerodavno tijelo pa, ako itko ima ovlast, onda su to oni.

“Porezna uprava je ta koja mora nadzirati svakog poreznog obveznika. Postoji niz podataka (o godišnjem prometu) koji nisu usuglašeni i porezna uprava dobije upozorenje iz računskog centra kad kod nekog poreznika nešto nije u redu”, pojašnjava Linić.

Iako građani ponekad prepoznaju prijevare, strah je taj koji ih odvrati od suočavanja s vlasnicima ili slanja prijava. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upoznat je s problemom i tvrdi da je problem veći nego što izgleda na prvu.

“U nas se ljudi boje prijaviti različite stvari baš zbog mogućih posljedica jer kad su se na mnogim mjestima prijavljivale različite stvari, bilo da radnici prijave poslodavca za nešto što radi ili nešto drugo, često se na kraju krajeva sve prelomilo preko njihovih leđa”, ističe Sever.

Bez računa se ne računa

Kao problem koji se javlja zbog sve više poreznih prevara, Sever vidi nelojalnu konkurenciju. Mali kafići često propadaju zbog nameta ili prijava koje duguju vlasnicima velikih lanaca kafića, dok su upravo takvi najveći utajivači poreza. Neprijavljivanje prihoda, tvrdi Sever, trebala bi biti briga svakog građanina jer na kraju krajeva porezi su ono od čega bi trebali svi profitirati. Sever tvrdi kako je to pogotovo slučaj u socijalnoj zemlji kao što je Hrvatska, gdje zdravstvo i skrb o umirovljenicima dolaze upravo iz tog proračuna.

Naposljetku, fiskalni sustav je još eksperiment za ugostitelje i čitav obrtnički lanac, dok mjerodavna tijela ne odluče više se zainteresirati za njegovu provedbu i zakonski definiranu primjenu. Do tada, jedni će poslovati u sivoj zoni, a drugi pošteno i teško zarađivati. U interesu je građana da sami djeluju. U najgorem slučaju odbijte platiti piće jer bez računa se ne računa.

Fiskalizacija funkcionira samo za ‘velike ribe’?

Od 2013. do 2016. godine pod pritiscima fiskalnih nameta i troškova nastalih u samom procesu fiskalizacije ugašeno je 43.592 subjekta dok ih je otvoreno 54.679. U 2017. pokazuje se negativan trend. Prema statistici, 2073 subjekata je ugašeno u studenome prošle godine, a zabilježeno je samo 1981 novootvorenih objekata, što je ujedno pad od tri posto.