Foto: Željko Lukunić/Pixsell

Koliko najutjecajniji mediji oblikuju javno mnijenje mogli smo se uvjeriti tijekom izbjegličkog vala. Svjedočili smo tome i nedavno dok smo čitali članke o tome kako su pojedini azilanti i izbjeglice silovali jednu i pokušali silovati drugu ženu usred Zagreba.

Mnogi su nas naslovi tadašnjih portala upućivali na negativno kolektiviziranje mišljenja o izbjeglicama te se postavlja pitanje kada povući crtu i ne vjerovati medijima i kritički promisliti o onome što mediji nude.

Stvara li se u društvu generalizirana slika na temelju izvještavanja?

Iz Centra za mirovne studije Sara Kekuš odgovara da je slika koju šira javnost dobiva o izbjeglicama iz mainstream medija negativna.

Stereotipizacija

“U većini medijskih prikaza prisutno je stereotipiziranje i generaliziranje izbjeglica. Potpuno zanemarujući njihove individualne razlike i potrebe, izbjeglice se dehumanizira i predstavlja kao svojevrsnu prijetnju hrvatskom društvu. Pritom se često neutemeljene informacije koriste kao činjenice, tekstovi i prilozi služe za širenje panike, a naslovi su vrlo senzacionalistički”, kaže Kekuš.

Suprotno misle u Isusovačkoj službi za izbjeglice, koja djeluje kao međunarodna organizacija što uz materijalno i duhovno djelovanje pruža pomoć. Tako Kristina Samardžić smatra da mediji ne pružaju negativnu sliku.

“Kada pogledamo medijsko izvještavanje u trenucima izbjegličke krize, možemo zaključiti kako je većina i mainstream i alternativnih medija izvještavala u narativu solidarnosti i empatije prema izbjeglicama, te su se trudili umjesto prikazivanja velikog izbjegličkog migracijskog kretanja, naglasak staviti na individualne izbjegličke priče”, ističe Samardžić.

Na Twitteru su se većinom mogli pronaći pozitivni i konstruktivni komentari

Podsjeća da su mediji isticanjem volonterskog angažiranja u pomaganju ljudima koji su prolazili kroz Hrvatsku zapravo podsjećali svoje gledatelje i čitatelje na to koji je prihvatljiv način postupanja lokalne zajednice prema izbjeglicama.

Samardžić govori i da mediji imaju svoju zaslugu u stvaranju kolektivnog mišljenja o izbjeglicama jer se u člancima primarno ističe da je određeni incident napravio “Marokanac”, “migrant” ili “azilant”. Centar za mirovne studije i Isusovačka služba za izbjeglice slažu se da izbjeglice nisu prijetnja hrvatskom društvu.

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell

Bivši student Fakulteta političkih znanosti Emil Čančar istražio je u suradnji s izv. prof. dr. sc Viktorijom Car i dr. sc. Kostom Bovanom kako su Jutarnji list, Večernji list i 24 sata izvještavali o izbjegličkoj krizi. Zajedno su došli do zaključka da niti jedne novine izbjeglice nisu primarno prikazale kao žrtve niti kao prijetnju, nego skupine ljudi bez izdavanja (majke s djecom, gnjevni muškarci) koja se kreće.

Iako su izbjeglice prikazane jednako u sva tri lista, komentari čitatelja su se razlikovali te su tako čitatelji Večernjeg lista bili konzervativnijeg stava i izbjeglice su bile portretirane kao “prijetnja kršćanstvu”. S druge strane, Emil kaže da su novinski članci i komentari u Jutarnjem listu upozoravali na patnje izbjeglica i pozivali na solidarizaciju s njima. Kao pozitivan primjer građanske participacije putem medija Emil ističe Twitter, za koji kaže da ga koriste obrazovaniji građani koji su ujedno i zagovaratelji ljudskih prava, a tijekom izbjegličke krize putem njega su bili prikazani pozitivni i konstruktivni komentari.

Strah ipak postoji

S druge strane, u Slavoniji već nekoliko tjedana nebom kruže helikopteri. Noću “nadgledaju” situaciju ugašenih svjetala, ali prepoznatljiva zvuka. Naime, prije mjesec dana vlak iz Vinkovaca za Zagreb kasnio je zbog “hvatanja izbjeglica”, kaže Antonela iz Cerića. Migranti i dalje ilegalno prelaze granicu i skrivaju se po vlakovima da bi pobjegli iz Hrvatske. Studentica Vlatka Vivoda iz Nuštra, sela pokraj Vinkovaca, govori da se izbjeglica boji i žali ih u istoj mjeri. Koliko je strah od izbjeglica općenito opravdan?

Iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovaraju da je riječ o helikopterima nabavljenima iz Schengen Facility Funda i da je Hrvatska, kao članica Europske unije, obvezna štititi vanjsku granicu prema najvišim standardima, što uključuje i nadzor iz zraka. Na upit o mogućem novom migracijskom valu kažu pak da se osjeća pad broja ilegalnih migranata na tzv. balkanskoj ruti, posebno u Srbiji.