Foto: Udruga Pobjede

Više stotina životinja usmrćeno je 2014. u skloništima za napuštene životinje, podaci su koje je prikupila udruga Prijatelji životinja. Novim zakonom zabranjena je eutanazija životinja u skloništima, dok je članak 57 (4) prošlog Zakona o životinjama omogućavao je da se životinje iz skloništa, koje se ne vrate vlasniku niti udome nakon 60 dana, usmrte.

Novim zakonom propisane su i “izvanredne situacije” u kojima je dopušteno ubiti životinju u skloništu, a to su ako je životinja dosegla visoku starost te joj otkazuju osnovne životne funkcije, boluje od neizlječive bolesti, ako bi liječenje bilo dugotrajno i bolno, a ishod neizvjestan ili se takav postupak provodi u svrhu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te zaštite imovine.

Primjer iz Osijeka

Udruga Pobjede iz Nemetina, prigradskog naselja Osijeka, pravi je primjer da eutanazija životinja u skloništima nije uvijek isplativa. Oni od kolovoza 2015. pružaju usluge skloništa Osijeku. Već godinu poslije trošak skloništa Grada Osijeka po primljenom psu smanjio se, te je iznosio oko 1500 kuna, dok je još 2011. godine u istom skloništu taj trošak bio čak 8430 kune.

Važno je istaknuti i da je 2016. u to sklonište primljeno 75 i udomljeno 249 pasa više u odnosu prema 2011. godinu.

Studentica socijalnog rada Gabriela Čorkalo i sama je udomila štene staro pet mjeseci.

“Štene je kod mene bilo na privremenom smještaju mjesec dana jer je teta čuvalica morala otputovati, a nakon nekoliko tjedana shvatila sam da ga ne želim dati nikome”, govori Gabrijela.

Eutanazija je i dalje moguća ako su životinje dosegle visoku starost te im otkazuju osnovne životne funkcije, boluju od neizlječive bolesti ili bi liječenje bilo dugotrajno i bolno, a ishod neizvjestan

Ona ipak sumnja da će novi Zakon donijeti konkretne promjene te podsjeća na opasnost zbog tisuća i tisuća nečipiranih životinja, životinja na lancu, zbog zlostavljača i “štancera” kojima psi služe samo kao izvor zarade.

Do izglasavanja novog Zakona o zaštiti životinja, koji je na snazi od 26. listopada 2017., mnogim životinjama u azilima i skloništima nije bila pružena prava prilika za udomljavanje jer su ih usmrćivali ako ih nitko ne bi uzeo u prvih 60 dana.

Priliku za život svom psu Peri pružila je i studentica Kristina Komljenović koja ga je udomila iz šinteraja. Na početku je bio prestrašen i bojao se vožnje automobilom godinu dana, ali nije bio bolestan niti zapušten jer je u šinteraju bio samo nekoliko dana, za razliku od stanja u kojemu su bili drugi psi koje je vidjela, kaže ona. Kristina potiče ljude na udomljavanje, a ne kupnju pasa te smatra da nije u redu da ljudi zarađuju na prodaji pasa jer psi nisu ljudsko vlasništvo.

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja kaže da Zakon o zaštiti životinja više nalik na neki priručnik za iskorištavanje i ubijanje životinja, a ne na akt koji ih štiti.

“Sada se fokusiramo na poticanje provedbe kako Zakon ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru”, zaključuje on. Prvi prosvjedi Prijatelja životinja bili su za zabranu držanja životinja u cirkusu, a zatim su uslijedile akcije za zabranu uzgoja i ubijanja životinja zbog krzna i mnoge druge. I prije donošenje novog zakona, postojala su no kill skloništa koja su obvezno kastrirala životinje koje su udomljavali. Novim zakonom propisana je obvezna kastracija za sva skloništa te se tako sprečava povećanje broja napuštenih životinja.

Starije mačke nepoželjne za udomljavanje

Pomoć napuštenim životinja pruža i Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka S.O.S Cat. Danijela iz udruge kaže da ne djeluju kao azil, nego su mačke koje spašavaju s ulice smještene na privremeni smještaj u njihove domove. Volonteri se trenutačno brinu za oko 170 mačaka i mačića, a njih 20 ljudi ne žele udomiti jer su bolesni. Mnogima su nepoželjne i stare mačke za udomljavanje, a Danijela je uvjerena da su upravo one najodanije. Čak 70 posto mačića dođe im u lošem stanju, većinom s upalom gornjih i donjih dišnih putova, dehidracijom ili prisutnošću parazita, a sve zato jer je vlasnicima teško dati 200 kuna za kastraciju svojih mačaka pa se one kote unedogled, pojašnjava ona.

Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže podacima o broju eutanaziranih životinja jer im skloništa nisu obvezna dostavljati te podatke.

Punoljetnost kao uvjet za udomljavanje životinja

Zakonom iz 2017. zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim osobama te im nije dopušteno dati životinju iz skloništa na skrb ili udomljavanje. Voditelji skloništa te osobe koje prodaju kućne ljubimce imaju zakonsko pravo tražiti od potencijalog kupca na uvid javnu ispravu da bi se dokazala dob.

Općine i gradovi moraju osnovati skloništa za životinje

Ministarstvo poljoprivrede kaže da zakonom nije određen iznos novca koju jedinice lokalne samouprave trebaju osigurati za pokrivanje troškova skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja nego samo njihova obveza da to provedu. Zakonom se propisuje da su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) dužne osnovati sklonište za životinje, a ako to ne učine, dužnost ostaje na jedinicama regionalne samouprave (županijama).