Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Nismo dovoljno pametni da ne bismo radili. Nećemo se praviti da smo fini kao Finci samo zato što imamo njihove cijene ako uz to nemamo i njihov standard, kaže student splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Ante Medvidović o mogućoj neradnoj nedjelji. Dodaje da postoje zemlje koji si mogu priuštiti neradnu nedjelju, kao što su Austrija i Njemačka, ali Hrvatima je jedino preostao rad i samo rad. S njim se slaže i Duje Klisović, student produkcije na Akademiji dramske umjetnosti.

“Vjerujem da svaki pojedinac treba imati pravo na slobodnu nedjelju jer se jedino tada može posvetiti obitelji i sličnom, ali većina ljudi, a pogotovo studenti moraju raditi nedjeljom. Rad nedjeljom generalno se ne bi trebao zabranjivati jer je to često najbolja prigoda studentima da si povećaju proračun, ali bi ih za to trebalo adekvatno platiti”, govori Duje.

U budućnosti će poslodavci vjerojatno biti obvezni isplaćivati studentima 50 posto uvećanu naknadu za rad nedjeljom i blagdanom, te za noćni rad

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji zakon koji propisuje zabranu rada nedjeljom, nego je on uređen relevantnim nacionalnim propisima, od kojih je iz djelokruga Ministarstva rada i mirovinskog sustava potrebno istaknuti Zakon o radu. Na temelju tog zakona raspored radnog vremena utvrđuje se sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, a ako raspored radnog vremena nije utvrđen na ovaj način, o njemu odlučuje poslodavac pisanom odlukom, pojašnjava Ružica Mlakić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na tjedni odmor koji u pravilu koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, a ako ga radnik ne može koristiti u propisanom trajanju, mora mu se omogućiti odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio, objašnjava Mlakić.

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji zakon koji propisuje zabranu rada nedjeljom, iako u Zakonu o radu stoji kako radnik u pravilu svoj slobodan dan koristi upravo nedjeljom

Zakon o radu nalaže i da radnici kojima narav posla zahtijeva da rade i u dane kada je zakonom određeno da se ne radi, imaju pravo na povećanu plaću, a postotak plaće se regulira putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, te ugovora o radu.

“Nedjelja je dan za obitelj i za ići na misu, nije mi svejedno koji sam dan slobodan. Volio bih da je to nedjelja, a, nažalost, radim svaku nedjelju”, ističe konobar Josip Šimundža koji pak podržava inicijativu da se uvede radna nedjelja.

Voditeljica službe za studentski standard pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Željka Nenadić Tabak kaže da je rad redovitih studenata trenutačno reguliran Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Taj akt donesen je još 1996., a obavljanje posla u posebnim uvjetima koji nisu definirani Pravilnikom, što uključuje i rad nedjeljom, utvrđuju se ugovorom između poslodavca i onoga tko posao obavlja.

Pravilnik iz 1996. doživio je nekoliko puta dopune i izmjene, no važne stavke, kao što je točno definiran pojam rada nedjeljom, nisu donesene.

Studentice Sandra Horvat i Vlatka Vivoda kažu da su za rad nedjeljom na poslovima koje su dosada obavljale i koji trenutačno rade uvijek dobivale satnicu uvećanu za 30 posto. No u budućnosti će poslodavci vjerojatno biti obvezni isplaćivati studentima 50 posto višu naknadu za rad nedjeljom i blagdanom, te za noćni rad.

Studentica Mia: Ostat će mi samo rad u sezoni

Studentica Ekonomskog fakulteta u Splitu Mia Križan radi isključivo nedjeljom i to po 11 sati kako bi taj dan, kao jedini slobodan dan, iskoristila što je najbolje moguće. Kaže da joj je satnica jako mala, ali po svemu sudeći, nema izbora i nada se da joj ovaj zakon neće pokvariti radni odnos. S obzirom na njezine fakultetske obveze, ne može raditi radnim danima, a ako joj rad nedjeljom zabrane preostaje joj samo sezona.