Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Hrvatskog je stanovništva sve manje i manje. Danas nas je manje od četiri milijuna, a prema projekciji demografskog kretanja Ureda predsjednice Republike Hrvatske, pretpostavlja se da će Hrvatska do 2051. izgubiti još milijun stanovnika. Ljudi se masovno iseljavaju u bogatije države jer financijski ne mogu preživjeti kod kuće, a procjenjuje se da se samo u 2017. iselilo oko 80.000 stanovnika.

Učenici iz iseljeništva

Kako bi se spriječilo masovno iseljavanje i promijenila negativna demografska slika Hrvatske, Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u lipnju je predstavio niz mjera s pomoću kojih bi trebalo doći do napretka u gospodarstvu. Tom je prigodom predsjednica upozorila da je u Hrvatskoj sve manje rođene djece, a radna populacija napušta državu u potrazi za poslom.

Glavna područja kojih se tiče njezin prijedlog mjera populacijske politike gospodarske su mjere, mjere obiteljske politike, mjere za rješavanje problema blokiranih građana i mjere useljavanja. Kao mjere za poticanje useljavanja hrvatskog iseljeništva navedene su izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, čime se testiranje znanja hrvatskog jezika ne bi postavljalo kao nužan preduvjet za ostvarivanje državljanstva, planira se i razviti program razmjene srednjoškolskih učenika iz hrvatskog iseljeništva te omogućiti mladima iz iseljeništva work&travel radne dozvole u Hrvatskoj za vrijeme školskih praznika.

Uskoro se planira razviti program razmjene srednjoškolskih učenika iz hrvatskog iseljeništva te omogućiti mladima iz iseljeništva work&travel radne dozvole u Hrvatskoj za vrijeme školskih praznika

Pozitivno o razmjeni srednjoškolskih učenika misli Valentina Kobaš iz Vinkovaca, koja potkraj lipnja napušta Hrvatsku i odlazi u Freising u Njemačku k zaručniku da bi se zaposlila kao kozmetičarka. Valentina kaže da zna da u Njemačkoj djeci može pružiti bolju prigodu za pronalazak posla za koji su se obrazovali, ali je ipak Hrvatska njezina domovina, zemlja u kojoj je odrasla.

“Ideja je dobra i mislim da bi bila divna prigoda otići u drugu zemlju, školovati se i naučiti malo više o kulturi, običajima i životu u toj zemlji. Bilo bi mi drago kada bi i Hrvatska pružala takvu mogućnost našoj djeci u inozemstvu”, kaže ona.

Da je hrvatska demografska situacija bila loša i prije devedesetih te je već tada bilo prijeko potrebno donijeti određene demografske mjere misli doc. dr. soc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Nema posla, nema stanovnika

On kaže da nezaposlenost u Hrvatskoj pada sukladno s rastom hrvatskog gospodarstva i nekih pozitivnih trendova u pojedinim djelatnostima, ali kao jedan od ključnih razloga navodi i odlazak mnogo ljudi u inozemstvo kako bi našli posao.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. omogućene su bolje poslovne prigode za hrvatske radnike koji odlaze u Njemačku, Irsku, Švedsku te odustaju od sezonskih poslova na kojima im često nisu isplaćivani prekovremeni sati, satnica i smještaj, a očekuje se da rade po 12 sati u komadu.

“Jedan od mogućih scenarija, ako se želi zadržati hrvatsku radnu snagu, je poboljšanje radnih uvjeta i povišenje plaća uz stroži nadzor države ili vjerojatniji scenarij, koji se već djelomično događa, jest uvoz jeftinije sezonske radne snage iz drugih država, pa i onih izvan Europe, ali sa svim potencijalnim nedostacima koje to rješenje donosi”, govori Bara.

Podijeli objavu