Foto: Marko Pripić/PIXSELL

Iako žene čine velik broj novinskih redakcija, a često su i urednice rubrika, žene će rjeđe od muškarca doći do pozicije glavnog urednika, a kao kolumnistice i komentatorice pojavljuju se u samo sedam posto objavljenih tekstova. Ageizam u novinarstvu, pogotovo kod žena, još uvijek je zabrinjavajuća stvarnost, kao i ona da bračno i obiteljsko stanje i dalje ponegdje igraju ulogu u njihovu zapošljavanju i poslovnom položaju.

Ovo su samo neke od zabrinjavajućih podataka o kojima se razgovaralo na tribini 9. ožujka, pod nazivom “Žene i mediji u Hrvatskoj”, koji se održao u Novinarskom domu. Cilj tribine je otvoreno i javno razgovarati o odnosu žena i medija te o položaju žena u medijima. Govornici su bili zastupnici Europskog parlamenta Tonino Picula i Marijana Petir kao politički predstavnici, dok su Ksenija Kardum iz Nove TV i ravnateljica HINA-e Branka Gabrijela Vojvodić dale svoju perspektivu i iskustva kao žene i osobe na važnim funkcijama u medijskoj sferi.

Seksizam mora biti jednak rasizmu

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić posebnom je prezentacijom pokazala istraživanje kojim su analizirani članci iz devet najčitanijih portala u Hrvatskoj, a u kojima se žene prikazuju velikom većinom kao seksualni objekti, domaćice, majke i supruge, čak i kad su te žene osobe na visokim položajima, kao zastupnice u Saboru. Istaknula je golemi dio fotografija na kojima su prikazane žene u seksualnim ili drugim derogativnim pozama.

Žene čine 94 posto osoba koje su prikazane bez glave na fotografijama

“Žene čine 94 posto osoba koje su prikazane bez glave na fotografijama. Žene nemaju glavu u Hrvatskoj”, istaknula je.

Još neki podaci istraživanja pokazali su da su muškarci najviše zastupljeni, osim u politici, i u vijestima vezanima uz sport s čak 94 posto, dok su istovremeno žene u toj temi najmanje zastupljene sa samo 6 posto. Žene su najzastupljenije u reklamama (81 posto) i savjetima za zdravlje i ljepotu (88 posto). Visoki postotak zastupljenosti imaju i u temama posvećenim estradi i showbusinessu – 71 posto.

“Seksistički stereotipi prikazani u medijima su rodno diskriminacijski, degradirajući i uvredljivi”, upozorila je Ljubičić. “Koncept seksizma mora se osuditi jednako kao i rasizam”, napomenula je, podsjećajući na Pekinšku deklaraciju.

Kvote kao privremeno, a ne trajno rješenje

Još jedna važna tema tribine bila je nužnost, ali i efikasnost unošenja spolnih kvota u određenim položajima ne bi li se podigla razina jednakosti između muškaraca i žena. Vujičić je rekla da one “jesu neko rješenje, ali ne trajno jer prisile nikad ne funkcioniraju dugoročno”. Nadodala je kako je važno da se pitanje žene u medijima ne bi trebalo promatrati kao zasebno pitanje od žena općenito, iako se radi o specifičnoj struci.

“Privatni poslodavci vrlo će teško pristati na odredbu o kvotama”, mišljenje je direktorice informativnog programa Nove TV Ksenije Kardum.

EU projekt za edukaciju novinara i urednika

Pravobraniteljica Ljubičić ovim je putem predstavila projekt Europske unije pod nazivom “Prema učinkovitijoj zaštiti: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama”, koji se odnosi na analizu medijskog načina izvještavanja o nasilju prema ženama u razdoblju od pet godina na pet najčitanijih Internet portala, nakon čega će biti izrađen Medijski kodeks i održane edukacijske radionice za urednike i novinare.