Foto: Privatna arhiva

Tajana Šimunić Rosing, Hrvatica s američkom adresom, mlada je znanstvenica koja već niz godina mete konkurenciju u svom području znanosti, u računalno-znanstvenom inženjerstvu. Međunarodna organizacija Institute of Electrical and Electronics Engineers, koja je posvećena naprednim tehnološkim inovacijama, a ima članove u 160 zemalja, uvrstila je i Šimunić Rosing na listu najboljih na svijetu za 2018. godinu.

Šimunić Rosing profesorica je i direktorica Laboratorija za energetsku učinkovitost sustava na kalifornijskom Sveučilištu u San Diegu. Danas intenzivno radi na petogodišnjem projektu Healthy aging koji se fokusira na uporabu umjetne inteligencije u svrhu poboljšanja načina života osobama starije dobi. U sklopu svog projekta, koji je podržao i IBM sa 16 milijuna dolara, traži hrvatske diplomande i doktorande iz područja kompjutorskog inženjerstva koji bi imali mogućnost dobiti doktorat ili postdoktorat na Sveučilištu u Kaliforniji.

Surađujete s vrsnim znanstvenicima iz cijelog svijeta, kako to da ste odlučili putem Globala pozvati na suradnju mlade znanstvenicima iz Hrvatske?

Jako bih voljela da naši studenti i znanstvenici dođu sudjelovati u tom projektu jer mislim da je to dobar način da naučimo jedni od drugih i da se neke ideje iz europske zemlje dovedu u Ameriku. Htjeli bismo stvoriti sustav koji bi radio u raznim kulturama, ne samo u američkoj, tako da bi informacije Europljana dosta pomogle. A i u suprotnom smjeru mislim da bi neke stvari koje mi razvijamo dobro došle Hrvatskoj kad bi se ti znanstvenici vratili natrag kako bi mogli razvijati slične ideje u našem društvu. Već mnogo godina surađujem s raznim europskim zemljama i imam dosta studenata iz Italije, Švicarske, Njemačke, Španjolske, Francuske, ali nikad nisam imala iz Hrvatske. Imala sam i iz Srbije, recimo. Ne znam, zapravo, u čemu je štos? Čini mi se da Hrvati možda više vole otići u zapadnu Europu koja i je napredna u mnogočemu, ali što se tiče industrije, vrh je u Kaliforniji.

U sklopu svog projekta, koji je podržao i IBM sa 16 milijuna dolara, traži hrvatske diplomande i doktorande iz područja kompjutorskog inženjerstva koji bi imali mogućnost dobiti doktorat ili postdoktorat na Sveučilištu u Kaliforniji

A o kakvom je projektu riječ?

Upravo surađujemo s nekoliko organizacija u San Diegu gdje ljudi starije dobi žive independent living, što nije isto kao i starački domovi jer je riječ o ljudima koji su još vrlo sposobni, voze automobile, žive aktivno, ali im odgovara život u zajednici. Naš je cilj raditi s takvim ljudima. Imat ćemo ih oko 50 koje ćemo intervjuirati, te ćemo u dio njihovih stanova staviti senzore, a u kasnijem dijelu projekta i robote koji će s njima živjeti i razgovarati. Cijeli sustav senzora i robota učit će njihove svakodnevne navike i pokušat će detektirati promjene koje upućuju na to da možda počinje proces zaboravljanja što će onda pokušati zaustaviti ili barem usporili.

‘Jako bih voljela da naši studenti i znanstvenici dođu sudjelovati u ovom projektu jer mislim da je to dobar način da neke ideje iz europske zemlje dospiju u Ameriku’

Dokazano je da, ako se zaboravljanje dovoljno rano detektira, vježbe mogu imati velik učinak, pogotovo ako su prilagođene osobi koja ih upotrebljava. Primjer koji često koristim je muškarac koji će iduće godine imati 99 godina. On se cijeli život bavio vrtlarstvom i primjer intervencije koji bi za njega bio zanimljiv je razgovor o vrtu putem kojeg bi se mogla uvježbati njegova memorija. Pitali bi ga kada treba saditi rajčice, kada bi trebalo pripremiti zemlju i druge stvari putem kojih bi doznali koliko on zapravo već sad zaboravlja. Tako dobijemo dijagnozu i onda intervenciju u isto vrijeme, i to na način koji mu je interesantan.

Kako ste ostvarili suradnju s IBM-om?

Suradnja je počela kroz nekoliko godina suradnje na raznim projektima jer se takvo nešto ne dobije putem natječaja i preko noći. Riječ je o već dugoj suradnji, ne samo s IBM-om, nego i s mnogo drugih kompanija, koja se pokazala jako pozitivnom za obje strane. Moj fakultet ima dosta iskustva iz područja koje je vezano uz AI for healthy living. Recimo, na našem je fakultetu jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za healthy aging koji je također uključen u naš centar. Imamo i stručnjakinju koja radi na dizajnu robota, a i najbolji odjel za kognitivne znanosti u Americi. Tako da se radi o ljudima koji su izvanredni, svaki u svom području, nekoliko nas koji intenzivno surađujemo s kompanijama, i vodstvu mog fakulteta koji se zaista potrudio da bi stvorio situaciju koja će biti isplativa i za IBM.

Ako se naše mlade znanstvene snage prijave, što ih čeka? Financira li se nešto?

Kada se netko prijavi za doktorat u Americi, na elektrotehniku, informatiku ili slične tehničke znanosti, u načelu je doktorat uvijek plaćen. Tako bi bili plaćeni i ako završe na mom fakultetu. Teži dio je biti primljen, i to je nešto što ja ne mogu nikome obećati. Ako primljene studente bude zanimao moj projekt, ja ću ih vrlo rado uključiti u svoju grupu, tako da mislim da nije problem novac, nego znanje i želja za dolaskom ovdje.

‘Želim motivirati naše studente da vide kako je moguće imati i obitelj i zanimljivu karijeru te uspjeti na obje strane’

Uspijevate li uskladiti obiteljski i poslovni život iako na sebe preuzimate tako velike projekte?

Da, sve se može kad se hoće. Čak i normalno spavam jer inače ne funkcioniram. Mislim da je važno da čovjek uživa u privatnom životu i da voli ono što radi. Uživam u svojoj djeci, najmlađoj su mi djevojčici četiri godine, a najstarijem sinu 15, tako da sam u lijepom društvu. Jako sam sretna što oni obožavaju Hrvatsku i kada dođemo tu uživaju, a kada se vratimo u Ameriku uvijek dobiju za zadaću pisati što je bilo na praznicima. Svojim primjerom želim motivirati naše studente da vide da je moguće da čovjek ima i obitelj i zanimljivu karijeru i da može uspjeti na obje strane. Nekada je i meni u životu sve izgledalo da neće moći biti sve po planu, ali ipak nisam odustajala.

Kakav je proces prijave i selekcije?

Svi zainteresirani trebali bi se prijaviti za iduću jesen jer za početak doktorata prijava sada završava sredinom prosinca na većini fakulteta u Americi. Za prijavu doktorata trebaju polagati GRE test iz matematike i engleskog. Iz engleskog na tehničkim znanostima se ne očekuje da će stranci dobiti dobre bodove, ali iz matematike se očekuje da će dobiti gotovo sve bodove. Gledaju se ocjene s diplomskog studija i preporuke profesora. Ako je student radio istraživanje s nekim profesorom, veći su izgledi da će ih se primiti na bolje fakultete u Americi. Također se boduje i položeni certifikat iz engleskog za strance. Mislim da su izgledi vrlo veliki za studente koji su dobri, pogotovo ako se prijave na fakultet na kojem postoje naši ljudi, jer jedan od problema je taj da zagrebačko sveučilište nije baš toliko poznato u Americi pa Amerikanci ne znaju baš procijeniti koliko su dobri naši studenti.

Tražim nekoga tko želi doći na doktorat na moj fakultet i sudjelovati na projektu, ili bih prihvatila nekoga tko je već doktorirao i traži postdoktorat, što je isto moguće, ali bi ta osoba trebala već imati rezultate istraživanja koji su na neki način barem vezani uz projekt. Mene je oduvijek zanimala suradnja s Hrvatskom i bilo mi je uvijek žao što godinama surađujem s mnogo drugih zemalja, a ne Hrvatskom. Evo sada, posljednjih nekoliko godina, počela sam raditi s profesorom Ivanom Petrovićem s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i cijelom grupom profesora koji s njim surađuju, a htjela bih da se to i proširi.