Magdalena Linde, Ines Šitum, Robert Iveković, Marija Cestarić i Bojan Barišić, predsjednik zbora IGK (Foto: Vilim Hlušička/Global)

Kako i sami za sebe kažu, zbor koji “ljude, amatere, skuplja s ceste” i omogućuje im da se bave vrhunskom glazbom, ovih je dana velikim koncertom proslavio svoj sedamdeseti rođendan. Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, jedan od najpoznatijih u Zagrebu i Hrvatskoj, obljetnicu rada i postojanja proslavio je izvedbom Hrvatske mise Borisa Papandopula. Ono što čini zbor IGK posebnim jest upravo to što bilo koja osoba može postati član, neovisno o prijašnjem iskustvu ili glazbenom obrazovanju, važna je samo ljubav prema glazbi.

Kao velika obitelj

“Ono što nekako nas izdiže jest činjenica da se kod nas počeo raditi taj atraktivni repertoar i atraktivna dijela klasične glazbe. Mislim da je ljudima jako zanimljivo pjevati takve stvari, pogotovo jer praktički mogu doći s ceste i pjevati klasičnu glazbu. Naime, imamo i ljudi koji nisu ni slušali klasičnu glazbu, nego im je prvi ozbiljan doticaj s njom bio dolaskom u zbor, a potom se oduševe i zavole ju”, objasnio je predsjednik zbora IGK Bojan Barišić. Dodao je da oni na neki način odgajaju i buduću publiku jer dosta njih počinje odlaziti i na druge koncerte klasične glazbe.

Akademski zbor proslavio je 70 godina rada

Većina onih koji se priključe zboru studenti su iz raznih dijelova Hrvatske koji žive i studiraju u Zagrebu, međutim zbor ne poznaje dobne granice. Važno je imati dobru boju glasa i dobar sluh, a glas mora biti potpuno formiran. Audicije se održavaju jednom godišnje na FER-u i sastoje se od dva kruga, u prvom se krugu provjerava jačina i boja glasa, kandidati moraju otpjevati jednostavan niz tonova. Tako se formira grupa koja se  nekoliko daljnjih mjeseci priprema za sljedeću audiciju. Trenutačno zbor broji 170 aktivnih članova, od kojih prosječno na koncertu nastupa njih 110 do 130.

Studenti i članovi koji pjevaju u studentskom zboru kao jedna su velika obitelj i gledaju na  zbor kao na nešto što ih ispunjava, na mjesto gdje mogu podijeliti svoju ljubav prema glazbi.

Foto: Robert Anić/PIXSELL

“U Šibeniku, mom rodnom gradu, bila sam u glazbenoj školi i u zboru, i nakon nekoliko godina studiranja mislila sam – zašto ne bih probala u taj Kovačić. Isprva nisam vjerovala da mogu upasti, a na kraju je ispalo najbolje životno iskustvo do sad”, kazala je Ines Šitum, koja je završila Filozofski fakultet i sad već pet godina pjeva u zboru, a svoja iskustva, ističe, ne bi mijenjala ni za što. Sličnog je mišljenja i Robert Iveković Masirača, apsolvent povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Od Njemačke do Izraela

“U zadnjih pet godina nastupali smo od Njemačke do Izraela, i to je zapravo najbolji dio cijele priče, upoznaješ nove ljude i stvaraš neka veća prijateljstva”, kazao je Iveković Masirača. Naime, zbor IGK sudjeluje na mnogim svjetskim festivalima i pruža članovima priliku putovati.

Repertoar zbora je raznovrstan i zahtjevan, a imaju i stalnu suradnju sa Zagrebačkom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom HRT-a. Godišnje održe oko 25 koncerata, ne uključujući humanitarne koncerte, promocije i koncerte na koje su pozvani, a nedavno su pjevali i s Andreom Boccelijem u Areni.

“Ljudi se začude koliko smo zapravo tome posvećeni i u kakvim sve projektima sudjelujemo, najčešće i je čudno da imamo probe tri puta tjedno”, istaknula je članica zbora Maria Cestarić.

Sve je preokrenuo maestro Vladimir Kranjčević

Zbor je osnovan 1948. godine pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od sedam sekcija Studentsko kulturno-umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić, a osim zbora postoje folklorni ansambl, grupa za međunarodni folklor, muški vokalni ansambl, kazalište, harmonijski orkestar i manifestacija Goranovo proljeće.

Zbor je u svojim počecima funkcionirao kao bilo koji drugi zborski ansambl, do ’70-ih godina, kad ga je preuzeo maestro Vladimir Kranjčević.

“On je zapravo napravio od zbora ono što je zbor danas, povećao je broj članova, i odabran je repertoar za koji je on smatrao da će biti atraktivan većem broju mladih ljudi. Povećan je tada broj članova i počeo se izvoditi ozbiljniji klasični repertoar uz simfonijske orkestre odnosno uz filharmoniju. Tada je nekako krenula”, ispričao je predsjednik zbora Barišić.

Slavlje uz ‘Hrvatsku misu’

Zbor IGK slavio je rođendan izvedbom Papandopulove “Hrvatske mise”. Jednosatni koncert održali su u bazilici Srca Isusova, pod vodstvom dirigenta i voditelja zbora Luke Vukšića. Uz mješoviti a cappella zbor, solističke dionice otpjevali su sopranistica Valentina Fijačko, altistica Sonja Runje, tenor Domagoj Dorotić te bariton Ljubomir Puškarić. “Hrvatska misa” glazbeno je djelo jednog od najvećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća, Borisa Papandopula, nastalo je 1939., a praizvedeno 1942. godine. Goranovci su upravo za izvedbu ove skladbe 1995. godine dobili nagradu Porin, stoga ne čudi kako su za svoju okruglu obljetnicu izabrali baš to zahtjevno djelo. Zbog zvučnosti crkve, cijela je izvedba djelovala još glasnije i svečanije. Publika svih generacija ispunila je baziliku i Goranovce nagradila velikim pljeskom i uzvicima oduševljenja. Nika Jelavić