Foto: Privatna arhiva

Oprostite, mogu li posuditi muslimana? – rečenica je koja se ne čuje u svakodnevnom razgovoru. Štoviše, zvuči prilično diskriminirajuće, ali stavljeno u kontekst jednog inventivnog projekta kojem je cilj upravo suočavanje s određenim društvenim problemima te suzbijanje diskriminacije, predrasuda i stereotipa, može dovesti do vrlo pozitivnih promjena u društvu.

Borba s etiketama

U sklopu programa Erasmus plus nedavno je organiziran seminar na temu projekta Human Library kojim se mogu promijeniti ljudske predrasude o pripadnicima drugih religija, druge rase, društvenog statusa ili, na primjer, seksualne orijentacije. Pristupačnost, različitosti i ljudska prava vrijednosti su koje ovaj projekt promiče i približava svakom sudioniku. A kako to čini?

Projekt sudionicima omogućuje pitanja koja u normalnim okolnostima ne bi mogli postaviti ili im je neugodno pitati

Osoba koja dođe u “Ljudsku knjižnicu” dobiva mogućnost biranja “knjige”, odnosno osobe koja je određena nekom predrasudom i jasno etiketirana u društvu. Etiketiranje je ovdje važno da bi se prepoznalo kako drugi shvaćaju te pojedince-knjige, a nakon “čitanja” lakše je shvatiti zašto i kako te osobe nisu određene time što im se stavlja kao etiketa.

Foto: Privatna arhiva

Projekt omogućuje sudionicima postavljanje pitanja tijekom razgovora od 30 minuta, pitanja koja u normalnim okolnostima ne bi mogli postaviti jer nisu u doticaju s pojedincima iz određene grupe ili im ih je neugodno postaviti.

S druge strane, “knjigama” se osigurava sredina u kojoj se mogu otvoriti, i slobodno podijeliti mišljenja o predrasudama koje ih prate i koje dominiraju u društvu. Ideja da se mijenjaju predrasude, stavljajući ljude u poziciju ‘licem u lice’ mijenja situaciju svakom “čitatelju”.

Istraživanja su pokazala da nakon ‘čitanja knjige’ čak dvije trećine sudionika promijene mišljenje i sruše predrasude i stereotipe koje su imali

Istraživanja su pokazala da nakon “čitanja knjige” čak dvije trećine osoba promijene mišljenje i sruše predrasude i stereotipe u svojoj glavi, što dokazuje da se ovaj projekt pokazao i više nego utjecajnim. Važnost nosi na lokalnoj razini jer se naslovi “knjiga” biraju prema društvenim problemima u regijama i državama.

Utjecaj se i dalje širi

Danas se projekt Human Library provodi u cijelome svijetu i ima formalizirane načine djelovanja, zbog kojih ima još veću snagu. Nastao je kao dio festivala 2000., dijelom ga financira Europsko vijeće 2004., a danas ima velik utjecaj koji se i dalje širi. Sudionici nedavnoga projekta Erasmus plus imali su prigodu učiti kako organizirati jedan takav projekt Human Library, i to od Dore Molodynska-Kuntzel, trenerice iz Poljske koja djeluje na području cijele Europe i sjeverne Afrike.

Foto: Privatna arhiva

“Human Library je sigurno mjesto gdje je primjereno pitati pitanja kako se Afroamerikanci nose s rasizmom, kako se gay osobe nose s homofobijom i kako slijepe osobe odjenu dvije jednake čarape ujutro. Poanta je kreirati mjesto gdje imaš prigodu razgovarati s nekim s kim inače nemaš nikakav kontakt”, objasnila je Molodynska-Kuntzel.

ESN Rijeka nagrađen za projekt

Human Library dosad je nekoliko puta organiziran u Hrvatskoj. U gradu Zagrebu proveden je 2014. godine u Domu kulture Prečko, dok ga je u Rijeci više puta organizirala udruga PaRiter. Prvi Human Library organizirali su 2015. godine. I riječka sekcija ESN mreže organizirala je vlastitu Human Library. Zbog toga su i na međunarodnoj dodjeli koja se održala 18. ožujka ove godine dobili inclusionStar, odnosno nagradu za uključenost mobilnosti zajednice. Kao veliku prednost ovoga projekta važno je napomenuti kako svatko tko nauči formalnosti njegove organizacije, može ga provesti.