Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Drugo izdanje Projekta Ilice: Q’Art, trgnulo je uspavanu Ilicu iz dubokog sna. Njena napuštena dvorišta i izloge ispunili su umjetnost, ples, performanse, film i glazba. Organizatori Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija te njihovi mnogobrojni partneri od 18. do 25. svibnja posjetiteljima su demonstrirali na koji način umjetnost i srodne joj grane podižu kvalitetu života, s nadom da će angažirati zagrebačku javnost u sprečavanju propadanja srca hrvatske metropole.

Projekt je ugostio mnoge zanimljive aktivnosti, kao na primjer radionicu 3D printanja, u vodstvu FabLaba.

“Ova radionica pobrinula se da klasične vještine ne ostanu zapostavljene zbog novih tehnologija”, tvrdi Roberto Vdović, profesor na Arhitektonskom fakultetu i član Fab Laba. Na primjer, kalupi za izrađivanje sapuna na svijet su došli pomoću 3D printera. Posjetitelji su imali priliku u stvarnom životu gledati kako se koristi laser, CNC uređaj i vidjeti robotsku ruku u akciji. Također su kući mogli ponijeti vlastiti 3D isprintani predmet.

Organizatori su se pobrinuli da u svako osjetilo bude uključeno pa su tako lokacijama odjekivale raznolike melodije čak tri žanra

Sama ulica bila je živi organizam koji se mijenjao tijekom cijelog tjedna održavanja projekta. Hodanjem po Ilici posjetitelji su kročili u galeriju sastavljenu od napuštenih izloga trgovina, gdje su studenti i mladi umjetnici, ali i svi oni koji su se okušali u radionicama izlagali svoje radove. Djeca i odrasli mogli su iz prve ruke svjedočiti kreativnom procesu te se i sami okušati u njemu, tako su bile organizirane edukativne radionice koje su vodili alumni i studenti zagrebačke ALU.

Organizatori su se pobrinuli da u svako osjetilo bude uključeno pa su tako lokacijama odjekivale raznolike melodije čak tri žanra. Ljubitelji klasične glazbe divili su se autorskim djelima nagrađivanih mladih skladatelja, a neki su ispijali koktele uz improvizaciju vrsnih jazz glazbenika.

Za sve one koji su nakon dugog lutanja po izložbenim lokacijama poželjeli napuniti baterije, najpoznatiji hrvatski food bloggeri su im na Britancu spremali gastro iznenađenja uz beat elektronske glazbe. Mali OPG-ovi su u neposrednoj blizini predstavljali svoje domaće proizvode.

Neiscrpni izvori ideja za poboljšanje grada u kojem žive zasigurno su studenti. U sklopu Akupunkture grada, inicijative Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, budući hrvatski arhitekti predstavili su svoje najbolje ideje kako malom intervencijom doći do velike transformacije. Izložba se sastojala od radova studenata na diplomskom, koji su uz vodstvo svojih mentora došli do pametnih rješenja za preobrazbu grada.

Filmoljupci su se družili na projekcijama na otvorenom i uživali u skrivenim draguljima europske kinematografije koje je s njima podijelio Zagreb Film Festival, jedan od partnera projekta. Najmlađe su zabavili hrvatski klasici poput Profesora Baltazara i Ježeve kućice. Platforma HR svojim je performansima upozorila na probleme hrvatske plesne scene i približila suvremeni ples svima zainteresiranima.

Ni hrvatska knjiška scena još nije spremna zamahnuti bijelom zastavom. Partneri projekta su kroz predavanja, interaktivne radionice i razmjene knjiga dokazali da uz mali poticaj Hrvati mogu više čitati te da uistinu postoji knjiga za svakoga, samo je se mora znati naći.

Projekt Ilica: Q’art pripada svjetskoj mreži umjetničko-aktivističkih projekata kojima je cilj spasiti centre urbanih sredina od propadanja. Jedan od glavnih organizatora, Battista Ilić, dizajnirao je čudnovate Urban Toys skulpture. One su stvorene da bi svojim bojama, oblikom i dimenzijama upadale u oči te pozivala ljude da im priđu, ali su također simbol urbanih sredina koje umiru. Battista Ilićev cilj bio je da se ljudi druže sa skulpturama te spontano ulaze u interakciju jedni s drugima.  Baš to je i svrha ovog petogodišnjeg programa, kroz igru i umjetnost pozvati građane da se angažiraju i spriječe propadanje mjesta koje je industrija ostavila za sobom.