Miro Gavran s obitelji na dodjeli nagrade u Beču (Foto: Zorana Vukić)

Mladi ljudi željni dokazivanja u kulturi moraju jedni drugima biti potpora, ali i kritički gledati jedni na druge dok zajedno čine svoje prve korake. Država može mnogo toga poboljšati da bi im pritom bilo lakše, ali mladi umjetnici, zahvaljujući novim tehnologijama, imaju dobre temelje kako bi se i sami iskazali.

Riječi su to našeg najizvođenijeg dramatičara i autora Mire Gavrana, s kojim je Global razgovarao nakon primanja nagrade dr. Alois Mock Europapreis 2017. za promicanje kulture svojim djelima i aktivnostima u cijeloj Europi.

‘Država mora učiniti više, ali zahvaljujući novim tehnologijama mladi umjetnici danas imaju dobre temelje’, ističe poznati dramatičar i pisac

“Osjećao sam se doista počašćenim, pogotovo zato što nagrada nosi ime pokojnog Aloisa Mocka, koji je svojedobno kao potpredsjednik austrijske vlade i ministar inozemnih poslova pomogao mnogo Hrvatskoj u vrijeme rata”, ističe Gavran. Nagrada se dodjeljuje posljednjih 14 godina, a neka od uglednih imena dobitnika ove nagrade su Viviane Reding, povjerenica za pravosuđe Europske unije, dr. Hans-Dietrich Genscher, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, prof. dr. Jerzy Buzek, bivši predsjednik Europskog parlamenta i mnogi drugi. Iako je za svoj rad u kulturi Gavran do danas primio brojna priznanja, za Global se prisjetio svojih početaka koji su vjerojatno bili neizvjesniji nego što su mladima koji se bave kulturom danas.

“Iskreno govoreći, u moje vrijeme je bilo mnogo teže mladim piscima napraviti prve korake. Poznajem kolege koji su čekali s rukopisima i po desetak godina prije nego su doživjeli da im se objavi prva knjiga“, prisjeća se Gavran. On je svoje prve priče i pjesme počeo pisati sa 16 godina, a njegov prvi velik uspjeh bila je drama “Kreontova Antigona”.

“Bio sam student treće godine dramaturgije na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju, te sam kao relativno mlad čovjek ušao u svijet književnosti i kazališta na velika vrata. Dakle, potrajalo je tih šest godina od početnog zanosa do prvog istinskog uspjeha“, kaže naš poznati autor. Nakon toga uslijedila je njegova prva premijera izvan Hrvatske, te objava prve knjige. S druge strane, samo prošle godine imao je više od desetak inozemnih premijera po cijelome svijetu, romane objavljene na bugarskom i japanskom jeziku, komedija “Muž moje žene” izvedena je u Tel Avivu na hebrejskom jeziku dok se u Pragu komedija ‘Sve o muškarcima’ izvela 500. put.

‘Otiđite u London i Los Angeles i vidjet ćete desetke tisuća ljudi koji peru posuđe i voze taksi kako bi se mogli baviti glumom, pisanjem, režijom’, tvrdi Gavran

U velikom nizu svojih uspjeha Gavran skromno ističe kako nisu važne nagrade nego “kada pisac vidi da ono što je radio dopire do srca i uma čitatelja i gledatelja”. I dok se Gavranova djela izvode diljem svijeta pa se ponekad čini i da su u svijetu prepoznatija nego u nas, neki mladi mogli bi to uzeti kao dobar razlog za bijeg u inozemstvo “trbuhom za kruhom”.

“Otiđite u London i Los Angeles i vidjet ćete desetke tisuća ljudi koji peru posuđe i voze taksi kako bi se u slobodno vrijeme mogli baviti glumom, pisanjem, režijom… ondje je mnogo teže mladima nego kod nas”, razuvjerava mlade Gavran i dodaje da je razlika i u novcu uloženom u obrazovanje. U Hrvatskoj je, kako kaže, školovanje na akademiji uglavnom besplatno, dok bi u inozemstvu mladi mogli završiti u kreditima ili čak dugovima da bi si omogućili školovanje, bez ikakvog jamstva da će se tih dugova i riješiti.

“U posljednjih 30 godina posjetio sam mnogo zemalja i susreo se s raznim ljudima koji su upravo iz financijskih razloga napustili Hrvatsku i otišli u druge zemlje. Iako su možda uspjeli ostvariti materijalni uspjeh, većinom ljudi ostaju nezadovoljni jer vani su oni ipak samo ‘građani drugog reda'”, zaključuje Gavran. Ipak, smatra da u našoj zemlji treba osnažiti temelje za sve one koji ulaze u svijet kulture.

“Pokretanje književnih časopisa ili čak specijalizirane izdavačke kuće za mlade bio bi dobar početak koji bi mogao ubrzati umjetničko ostvarivanje današnjim generacijama. Država mora i može učiniti više na tom području”, ističe Gavran.

Podijeli objavu