Foto: Pixabay

Koncept sretnog života, hygge, predstavlja zajedništvo i osjećaj opuštenosti među bliskim ljudima. Danci ga koriste i kao samopromociju, a sam naziv afirmirao se i u ostatku svijeta i postao – hit način života. Iako, u Hrvatskoj još relativno nepoznat, kada se hygge objasni, mnogi Hrvati smatraju ga srodnim “fjaki” – odmoru od svega, bestežinskim stanjem tijela i uma svakog Dalmatinca. Matej Pergl student je VIA University Collegea u Horsensu u Danskoj. Hygge smatra sjajnim marketinškim trikom Danaca, koji su svoj životni stil, utemeljen na opuštenosti, plasirali u svijet.

‘Svi to imaju’

“Sve je staloženo i smireno, njima se nikamo ne žuri, a tako je jer im je sustav takav – nema penala za pogreške, u slučaju neznanja nitko se ne krivi, to će se riješiti i naučit ćeš za ubuduće”, navodi. Smatra da u Hrvatskoj ljudi nisu sposobni živjeti takvim životom jer sustav ne osigurava posao niti generalnu sigurnost koju Danci imaju.

Za razliku od Mateja, Ipek je Dankinja na razmjeni u Zagrebu, a ona tvrdi da hygge nije isključivo “danska stvar”, da tako žive svi, iako nemaju naziv za to. Misli kako je to postao trend zbog toga što je mnogo stranaca došlo u Dansku zbog nastavka školovanja. Hygge opisuje kao pozitivne osjećaje pojedinca kada je sam, u društvu ili u nekom društvu.

‘Njima odgovara prisnost užeg kruga ljudi, uživaju u kuhanju, dobroj čaši vina koja je uvijek na stolu, gledanju filmova i odjeći u kojoj se osjećaju udobno’, kaže studentica Maja Pavlinić

“Većinom, Danci tako definiraju trenutke u kojima se osjećaju ugodno, opušteno, zabavno i sve u svemu sretno zbog toga što rade u tom trenutku. Hygge može biti s prijateljima uz kavu u ugodnom prostoru, zajednička večera, uživanje s kućnim ljubimcem, uživanje sa samim sobom u toploj kupki ili na obiteljskim okupljanjima dok se dobro provodite”, tvrdi Ipek. Studentica Maja Pavlinić nekoliko je puta bila u višednevnom posjetu prijateljima u Danskoj te navodi kako je hygge drugima uočljiv, ali njima je opće prihvaćeno ponašanje, nešto što je ukorijenjeno u njihovoj kulturi i običajima.

“Tamo je jako hladno, a budući da mnogo rade, Danci mnogo ulažu u interijer doma u kojem provode slobodne trenutke te se trude maksimalno uživati u njima. Hygge stil je moguće uočiti u načinu na koji piju kavu promatrajući okoliš kroz prozor, trude se osjećati ugodno u vlastitom tijelu i potpuno uživati u tim trenucima”, objašnjava Maja.

Nije kao kod nas

U Danskoj ljudi nisu naviknuti biti u velikim masama, okupljeni u kafićima kao što je to običaj u nas, objašnjava, većinom se nalaze sa svojim užim krugom društva, s obzirom na to da je u njih fokus na poslu.

“Njima odgovara prisnost užeg kruga ljudi, usprkos tome što se čine jako hladni i distancirani, uživaju u kuhanju, dobroj čaši vina koja je uvijek na stolu, gledanju filmova i odjeći u kojoj se osjećaju udobno”, navodi Maja. Student medicine Ante Petrović tvrdi kako se susreo s pojmom hygge tek nedavno te je tek tada shvatio da ga opušta, jer mu hygge nakon mnogobrojnih obveza dođe kao jedini način na koji može povratiti vlastiti mir. Uživa uz topli napitak i knjigu ili dobar film, kada god za to pronađe vremena.

“Za mene su Danci jedan iznimno vrstan narod koji učinkovito obavlja svoje obveze, što ih čini toliko uspješnima, a istodobno su smireni i staloženi te se nakon svih tih obveza opuštaju na jedan, nama nekaraterističan način, sami sa sobom i s najbliskijim ljudima. Unatoč tomu što sam druželjubiv i što nisam protivnik povremenih kava s kolegama s fakulteta ili prijateljima iz srednje škole, postoje trenuci u kojima mi je potrebno odmoriti se i obnoviti se, koliko god to banalno zvučalo”, navodi. Smatra da nije čudno što pojam hygge potječe od Danaca, s obzirom na to da su prije nekoliko godina proglašeni najsretnijim narodom svijeta.

Mentalni sklop

“U Danskoj nisam bila, ali sam prilikom čitanja knjiga ‘Danci i stranci’ i ‘Hygge’ mnogo doznala o specifičnom načinu života koji je u određenom razdoblju prešao i meni u naviku. Oduševila me mogućnost da ljudi u ovako užurbanom vremenu pronađu vremena za sebe, da se opuste i pronađu svoj mir. Mislim da je najvažnije da taj mir kreće od same osobe te da se to prenosi na osobe u njezinoj okolini”, kaže Dora Rob.

To da ne pronalazi ljude u svojoj okolini koji se vode idealima hyggea žalosti Doru jer smatra da su ljudi u našim krajevima mnogo opterećeniji tuđim životom dok su Danci usmjereni na vlastiti život i privatnu sferu i sjajno odjeljuju poslovni od privatnog života. Također problem vidi u tome što je u Hrvatskoj društvo sastavljeno uglavnom od starijeg stanovništva koje svoj mentalni sklop ne može promijeniti toliko da prihvati opuštenost i neopterećenost koju dovodi takav životni stil.