Foto: Pixabay

Na njegov prvi rođendan studentu Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mihaelu Berišiću dijagnosticirana je celijakija. Baš kao što svaka rođendanska proslava ima tortu, imala je i Mihaelova, ali se njemu zbog nekoliko zalogajčića torte iste večeri napuhnuo trbuh “poput balona”, prisjetila se Mihaelova majka.

“Iste večeri sam ostao u bolnici na Rebru, gdje sam proveo iduća tri mjeseca dok su provodili pretrage. Ustanovili su da sam alergičan na gluten, tj. da imam celijakiju”, rekao je Mihael.

Doživotna dijeta

Ljudi s celijakijom primorani su držati se bezglutenske prehrane i njih je, prema riječima liječnice opće medicine Marije Lajter-Marenić, čak 90.000 u Hrvatskoj. Celijakiju još nazivaju i kameleonskom bolešću ili bolešću s tisuću lica jer joj se simptomi pojavljuju u vrlo različitim oblicima, što često dovodi i do pogrešnih dijagnoza. Takva vrsta bolesti ne mora imati genske predispozicije.

Simptomi koji se obično javljaju su nadutost, nezadovoljstvo, probavne smetnje i dijareja

“Nažalost, od celijakije se ne može izliječiti. Doživotna je, ali nije smrtonosna”, rekla je Lajter-Marenić.

Simptomi koji se obično javljaju su nadutost, psihičko nezadovoljstvo, probavne smetnje i dijareja, detaljnije je objasnila doktorica.

Uzevši u obzir da su studentu Mihaelu celijakiju otkrili iznimno rano, kaže da mu je sa 22 godine života sasvim normalno biti na bezglutenskoj prehrani jer “nikad nisam ni znao kako je biti tolerantan na gluten”.

Kako organizirati život bez glutena, kakav je plan prehrane namijenjen osobama s celijakijom i koje namirnice su im sve dostupne, a koje bi bilo dobro izbjegavati, ispričala nam je nutricionistica Matea Mirković.

Preporučuju se žitarice kao što su kukuruz, riža, zob i heljda. S ostalim namirnicama kao što su mlijeko, meso, riba, jaja, voće i povrće treba biti pažljiv – u smislu da se jedu što manje obrađene namirnice jer u njima može biti glutena. Gluten se najčešće pojavljuje u kuhanim kobasicama, sušenom voću, raznim pudinzima i mliječnim desertima.

Stanje je bolje

Svoje iskustvo podijelila je i Branka Pelin, majka dvanaestogodišnje Sofije koja ima celijakiju.

“Život s celijakijom je zdrav život na koji mi gledamo vrlo pozitivno”, istaknula je Sofijina majka Branka.

Istaknula je kako je bezglutenska prehrana jedini “lijek” koji Sofija uzima, odnosno pravilna prehrana jedini je regulator bolesti. Kao savjet drugim roditeljima čija djeca boluju od celijakije, istaknula je kako je potrebno biti ozbiljan i strog u bezglutenskoj prehrani, ali i sretan jer je danas sve lakše živjeti s celijakijom.

“Dostupnost bezglutenskih proizvoda je sve veća, a i sve je više restorana s bezglutenskim menijima”, objasnila je Branka.

Naša sugovornica također vjeruje da je osviještenost društva o postojanju ljudi s celijakijom dosegnula višu razinu jer postoje mnoge udruge koje su tu na raspolaganju za bilo kakvu informaciju, savjetovališta za pripremu bezglutenskih obroka, a i predavanja o celijakiji sve je više.

Uz pravilnu ishranu, informiranje i pozitivan stav, celijakija ne mora biti prepreka u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Udruga CeliVita

Sredinom 2014. u Zagrebu osnovana je udruga CeliVita – Život s celijakijom. Predsjednica udruge Amalija Jurjević Delišimunović istaknula je kako je glavni cilj udruge promicanje i podizanje svijesti o celijakiji, alergiji na pšenicu i osjetljivosti na gluten, te podizanje kvalitete i sigurnosti života i zdravlja osoba oboljelih od celijakije. Iako je sjedište udruge u Zagrebu, članove imaju diljem Hrvatske. U tri godine aktivnog djelovanja, iza sebe imaju nekoliko uspješno odrađenih projekata i uspješno organiziranih predavanja. Jedan od njihovih najvećih projekata je “Podizanje svijesti o celijakiji među djecom vrtićke i školske dobi”. Projekt se sastojao od osmišljavanja i pripreme edukativnih priručnika za djecu vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta, a cilj projekta jest edukacija i senzibilizacija bliže okoline djece oboljele od celijakije u vrtićima i školama koje ta djeca polaze, a sve u cilju poboljšanja kvalitete njihova života.