Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Fiskalizacija u prometu gotovinom u Hrvatskoj prisutna je od 2013. godine. Iako su nekad kontrole bile veće kao i same kazne, danas se sve češće srećemo s mjestima na kojima se računi ne izdaju ili se izdaju lažni. Kako prepoznati račun koji nije prijavljen Poreznoj upravi i valjano na to reagirati?

Obveza svih ugostitelja

“Ne bih prepoznala je li mi u kafiću dan račun koji je valjan ili nije, ali alergična sam kad se račun uopće ne izda. Mnogo sam puta u skladu s time bez ikakvog srama znala otići iz kafića da ne platim”, kaže Nataša Slavić, studentica druge godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prema pravilniku o fiskalizaciji koji je izdala Porezna uprava, vrlo je važno da svaki izdani račun ima takozvanu JIR (jedinstveni identifikator računa) oznaku na sebi, uz pomoću kojeg se račun učitava internetski u Poreznu upravu.

“Fiskalizacija je obvezna za sve obrte i tvrtke koje su u sustavu PDV-a, ali i onaj tko nije u sustavu, a naplaćuje račune gotovinom, obveznik je fiskalizacije”, započinje ekonomistica Žanet Čulina. Dodaje da, na primjer, svaki ugostiteljski obrt mora kupiti fiskalnu blagajnu i povezati je s certifikatom koji kupuje u FINI te je umrežen s Poreznom upravom.

Paušalni obrti, odnosno oni koji nisu u sustavu PDV-a, ne moraju imati fiskalnu blagajnu ako ne rade s gotovinom

Paušalni obrti, odnosno oni koji nisu u sustavu PDV-a, ne moraju imati fiskalnu blagajnu ako ne rade s gotovinom. Iznimka su i privatni iznajmljivači, iako naplaćuju gotovinom ne moraju fiskalizirati račune jer ostvaruju dohodak od svoje imovine, a ne od samostalne djelatnosti (nemaju registriran obrt ili tvrtku).

Fiskalizacija, zapravo, znači evidentiranje platnog prometa istodobno u poslovnim knjigama obveznika i Porezne uprave. Dakle, pod pretpostavkom da se svaki prodani proizvod i usluga naplati prema fiskaliziranom izdanom računu, Porezna uprava ima preciznu informaciju o prihodima koje je ostvario poduzetnik obveznik fiskalizacije.

Vrlo je važno valjano kontrolirati mjesta na kojima se ne izdaju računi ili se izdaju oni koji nisu valjani, a nije rijetkost da se porez, često dobro planirano, utaji.

Utaja porezne obveze

“Brojni subjekti koji rade s gotovim novcem obuhvaćeni su obveznom fiskalizacijom, ali ona najviše pogađa ugostitelje. Mnogi su ugostitelji odjavili i likvidirali posao jer nisu mogli s ukupno prijavljenim prometom podmirivati obveze prema državi (porez na dodanu vrijednost) i isplaćivati plaće zaposlenicima”, kaže prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Dodaje da je, prema njegovu mišljenju, nelogično zašto Njemačka i Sjedinjene Američke Države nemaju fiskalizaciju, a smatra ih se najuspješnijim zemljama po naplati poreznih obveza. Ističe i da oni koji žele utajiti poreznu obvezu, a obveznici su fiskalizacije to mogu činiti i dalje, premda se izlažu riziku da ih se “uhvati” s računom koji nije fiskaliziran ili s naplatom robe ili usluge bez izdanog računa. Na takve se stvari, smatra, bez reakcije građana i često provođene inspekcije u što je moguće više ugostiteljskih obrta, nemoguće utjecati.

Zakon o fiskalizaciji

Zakonom se uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje Evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom Zakona. Člankom 9. Zakona, propisan je sadržaj računa, a on mora sadržavati sljedeće podatke: vrijeme izdavanja računa (sat i minutu), oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, transakcijski račun, jedinstveni identifikator računa (JIR), zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije. Nadzor nad provedbom Zakona obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava.