Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

U Hrvatskoj je i dalje uvriježeno mišljenje da je plaćanje gotovinom praktičnije, sigurnije i donosi više popusta. Međutim, u drugim, razvijenijim zemljama Europe i svijeta većinom se plaća karticom, a gotovina je rijetka, gotovo neviđena pojava. Zašto se u nas ipak i dalje njeguje plaćanje “kešom”, a u nekim objektima opcija plaćanja karticom nije niti moguća?

Provizija na POS

“Plaćanje karticom u inozemstvu daleko je češće prije svega zato što su im provizije na POS uređajima mnogo niže nego u nas. Tamo provizije gotovo i nema, zbog toga zemlje poput Švedske i Danske u bliskoj budućnosti namjeravaju potpuno ukinuti gotovinsko plaćanje”, ističe ekonomistica Katarina Grabovac i dodaje da je i sama nakon godinu dana života u Francuskoj shvatila prednosti plaćanja karticom, poput praktičnosti i sigurnosti u slučaju krađe jer je moguće vrlo brzo i učinkovito blokiranje kartice.

U tri od četiri istražena kafića uopće nije bilo opcije plaćanja karticom nakon upita

Studenti kao česti gosti, prije svega, ugostiteljskih objekata ili menzi ipak su prisiljeni plaćati gotovinom. U tri od četiri istražena kafića uopće nije bilo opcije plaćanja karticom, a ta mogućnost pružila se jedino tijekom izlaska u jednom noćnom klubu. Nemogućnost plaćanja karticom uglavnom je loše prihvaćena i zato što rijetko koji bankomat dopušta podizanje iznosa manjih od 100 kuna pa su studenti svagdje prisiljeni nositi nešto više novca.

“Mnogo mi je draže plaćanje karticom, ali često se nađem u situaciji da ipak moram platiti gotovinom. Pekare, kafići, menze čak i neki kiosci mjesta su gdje su me dosad odbijali kad sam htjela platiti karticom. Smatram da je to mnogo jednostavniji i praktičniji način plaćanja i jedva čekam da jednom i u nas postane trend kao u drugim EU-ovim zemljama”, kaže studentica Medicinskog fakulteta u Zagrebu Karla Vladić.

Navike se razlikuju

Ipak, gotovinsko plaćanje ponekad ima svoje prednosti. Studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ana Strmota kaže da novac uvijek podiže te plaća gotovinom jer tako lakše prati iznos novca na računu i uvijek je sigurna da će “uplata proći”.

“Nekoliko puta mi se dogodilo da sam došla na blagajnu s punom košarom stvari i na blagajni su mi rekli da im ne radi POS uređaj i, ako nemam gotovinu, moram sve vratiti. Zbog toga idem na sigurniju opciju i dižem gotovinu jer sam tako uvijek sigurna da ću moći nešto kupiti”, kaže Ana. Dodaje da u Hrvatskoj, prema njezinu mišljenju, plaćanje karticom i dalje nije toliko učestalo pa upravo iz tog razloga u prodavaonicama zanemare POS uređaje tako da, ako ne rade, nikoga nije pretjerano briga.

I dok u Hrvatskoj ljudi ipak češće koriste “dobri stari keš” u gradovima poput Stockholma može se čak i uličnom prodavaču platiti kreditnom karticom, u Kopenhagenu pametnim telefonom kupiti kratki espresso, a u Helsinkiju se ni u voćarnu ne mora ponijeti novčanik. Što je praktičnije, teško je reći jer to previše ovisi o navikama ljudi, kao i o mogućnosti plaćanja karticom, a ni sigurnost ipak nije uvijek zajamčena ni kod jednog ni kod drugog načina plaćanja.

Iskustva iz inozemstva

Studentica arhitekture u Splitu Hana Paleka ističe da je tijekom svog studijskog boravka u Češkoj apsolutno sve plaćala karticom “To je mnogo praktičnije, pije svega zbog provizije koje unatoč promjene valute nije bilo, a i sigurnije mi je ne nositi gotovinu u novčaniku”, kaže Hana i dodaje da se potpuno bila navikla na takav način plaćanja pa joj je pri povratku u Hrvatsku bilo čudno što su joj na nekim mjestima plaćanje karticom odbili. Slično misli i studentica Andrijana Štulić koja je tijekom tjednog boravka u Danskoj nosila gotovinu i karticu, ali kaže da su njihove navike plaćanja karticom u toj mjeri razvijene da na nekim mjestima gotovinu uopće nisu htjeli primiti, na primjer, pri kupnju kave u kafiću.

DCC konverzija valuta – usluga s kojom treba biti oprezan

DCC je usluga namijenjena korisnicima kartica izdanih izvan zemlje u kojoj jesu, a njome im se omogućuje da pri podizanju gotovine na bankomatima odaberu terećenje kartice u njihovoj domicilnoj valuti. Tijekom podizanja gotovine na bankomatu iznos u jednoj valuti automatski se preračunava u valutu računa korisnika kartice, a on odmah dobiva informaciju o tome prema kojem tečaju će se obaviti konverzija iznosa kuna u neku od spomenutih stranih valuta te točan iznos u domicilnoj valuti. “To je usluga koja se može zatražiti pri svakom terećenju kartice, ali treba biti jako oprezan jer ona najčešće sa sobom nosi proviziju do čak deset posto”, kaže ekonomistica Katarina Grabovac.

Podijeli objavu