Gotovo tri četvrtine djece u dobi od devet do 11 godina bilo je izloženo seksualnom sadržaju a da nisu to željela. Ovo je jedan od nekoliko šokirajućih preliminarnih rezultata istraživanja HR Kids Online koje je provedeno na više od 1000 djece u dobi između devet i 17 godina i njihovih roditelja. Riječ je o seksualnim fotografijama ili filmovima na internetu na kojima su gole osobe, a kojima su gotovo dvije trećine sve ispitane djece bile izvrgnute.
Ivana Ćosić Pregrad, klinička psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i članica Hrvatskog nacionalnog tima EUKids Online, ove rezultate povezuje s još jednim podatkom iz istraživanja, a to je da gotovo pola djece u dobi od devet do 11 godina navodi da ima pristup internetu kada god žele ili trebaju, uz trend porasta dostupnosti interneta s dobi djece i mladih.
Zakonski propisi
"Čini se da uz takvu dostupnost, brzinu i izrazito velik broj različitih sadržaja koje internet nudi, roditeljska kontrola i nadzor su zaista teško izvedivi. Djeca često pretražuju internet u potrazi za njima zanimljivim sadržajima i sigurno se u toj istraživačkoj aktivnosti izvrgavaju većem riziku da naiđu na nepoželjne i uznemirujuće sadržaje", rekla je Ćosić Pregrad.
Kakvom sadržaju djeca mogu imati pristup i pod kojim uvjetima definira Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima koje je prihvatilo Vijeće za elektroničke medije. Prema članku 15., pružatelj medijske usluge obvezan je osigurati da se na naslovnoj stranici ne objavljuju neprimjerene slike ili sadržaji.
Gotovo pola djece u dobi od devet do 11 godina navodi da imaju pristup internetu kada god žele ili trebaju
Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, rekao je da je pri regulaciji važno ustanoviti može li pojedini sadržaj ugroziti fizički ili moralni razvoj maloljetnika, bilo da je riječ o nasilnim ili seksualiziranim sadržajima, te voditi računa o uredničkim slobodama i slobodi izražavanja.
"Najbolja je zaštita od neprimjerenih sadržaja jačanje vještine mladih u medijskoj pismenosti i posebno razvijanje kritičkog promišljanja", istaknuo je.
No premda postoje zakonski propisi i regulative, nisu dovoljni za učinkovito postizanje sigurnosti na internetu.
"Jedini je način poticati i razvijati medijsku pismenost i kritičnost u odnosu prema ponašanju i informacijama s kojima dolazimo u dodir, i učiti pravila kako da mi kontroliramo sadržaj na koji nailazimo, a ne da taj sadržaj kontrolira nas", tvrdi Ćosić Pregrad.
Što čine škole?
Slaven Staklenac je ravnatelj u Osnovnoj školi Većeslava Holjevca, jednoj od škola koje su aktivne u edukaciji medijske pismenosti, pogotovo sigurnosti na internetu. "Na satu razrednika provodimo dvije edukacije UNICEF-a - Prekini lanac i Korak po korak", objasnio je Staklenac.
Gotovo dvije trećine djece izvrgnuto je neželjenom seksualnom sadržaju
"Prije mjesec dana imali smo cijelu akciju ur svih osam razreda naše škole, pod nazivom ‘Kad si on-line, budi pametan‘. Imali smo radionice za djecu i roditelje, a bila je čak i tribina o toj temi", rekao je.
Pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj istaknula je da je Ministarstvo svjesno izazova s kojima se susreću učenici, njihovi roditelji i učitelji/nastavnici, te stručni suradnici zbog izloženosti djece erotiziranim ili seksualiziranim sadržajima.
Kako bi dodatno obrazovali učitelje i stručne suradnike, nastavit će se s organizacijom stručnih skupova vezanih uz ulogu škole u pripremi i provedbi preventivnih programa s posebnim naglaskom na izazove s kojima se mladi susreću na internetu.
"Posebna pozornost posvetit će se provedbi Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (Konvencija iz Lanzarotea) putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT-a) kroz različite aktivnosti informiranja djece i roditelja o primjerenom ponašanju na društvenim mrežama", rekla je Kralj. Što se roditeljske intervencije tiče, Ćosić Pregrad ističe i preferira edukaciju i razgovor s djetetom umjesto raznih zabrana.
"Pokazujući interes za djetetove aktivnosti na internetu i razgovarajući o stvarima koje doživljava, roditelji ipak mogu zaštititi djecu od rizika, što je u svakom slučaju bolje nego im jednostavno zabraniti upotrebu", ističe Ćosić Pregrad.
"Roditelj sam dvoje djece i, iako su još jako mala, moram priznati da jako pazim što rade", rekao je profesor Staklenac i dodao da u njegovoj školi djecu uče da koriste vlastiti mozak za kritičko mišljenje o bilo čemu što vide.
"Razne blokade sadržaja i zabrane ne funkcioniraju. Djeca će, ako nešto žele, proći kroz njih. Roditelji bi trebali razgovarati s djecom i objasniti im što je dobro, a što loše", zaključio je.
Pravobraniteljica za djecu: Medijski odgoj trebamo još od vrtića!
Problem nedovoljne zaštite djece od štetnih medijskih sadržaja uočen je i na međunarodnoj razini, rekla je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i dodala da se pripremaju i izmjene EU-ove Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, koje se dijelom tiču i zaštite djece. U tom dijelu svrha izmjena je, među ostalim, pojačati zaštitu djece od potencijalno štetnih sadržaja u medijima, uključujući i medijske usluge na zahtjev, poboljšati zaštitu od neprimjerena oglašavanja, osobito u programima sa značajnim udjelom dječje publike, spriječiti govor mržnje i slično.
"Međutim, ni najbolji propisi ne mogu zamijeniti roditeljski nadzor i podršku djetetu, kao ni osmišljeni pristup razvoju medijske pismenosti sve djece kroz odgojno-obrazovni sustav, a s tim bismo sigurno morali početi već u dječjem vrtiću", izjavila je.
