Foto: Matea Petrović/Global

Samo dan uoči isteka roka za predaju dokumentacije za izbor za rektora Sveučilišta u Zagrebu, profesor Damir Bakić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta postao je jedini protukandidat aktualnom nositelju te dužnosti, Damiru Borasu.

Global je u svom izdanju za siječanj 2018. namjeravao ravnopravno predstaviti oba kandidata za rektora i obojici su postavljena ista pitanja. No od rektora Borasa do zaključenja tiskanog izdanja nismo dobili odgovore, stoga objavljujemo samo razgovor s njegovim protukandidatom, profesorom Bakićem. Prema proceduri, potkraj siječnja Državnom izbornom povjerenstvu predaje se prijedlog za izbor rektora, a tko je na izborima pobijedio, doznat ćemo 23. veljače.

Mislite li da je rad Sveučilišta transparentan?

Nije. Rektorovo raspolaganje radnim mjestima i izdavanje suglasnosti za raspisivanje natječaja mimo svake kontrole, principa i kriterija negacija je transparentnosti. O tome rektor odbija izvijestiti i Ministarstvo i Senat. Pritom se rektor prema Ministarstvu poziva na autonomiju sveučilišta, a prema Senatu na autonomiju gazde. Primjera je još mnogo.

Zapuštanje projekta Kampusa Borongaja jedan je od najvećih promašaja ove uprave

Kako mislite poboljšati kvalitetu Sveučilišta, kakav je vaš program?

Kvalitetu ćemo poboljšati tako da uspostavimo kriterije i indikatore nastavne i istraživačke uspješnosti uz uvažavanje specifičnosti pojedinih područja i disciplina. Inzistirat ću na pokretanju stabilnog višegodišnjeg programa otvaranja razvojnih radnih mjesta, kako bismo mogli zadržati naše najuspješnije mlade znanstvenike. Ključni programski element je i osnivanje Odbora za ljudske resurse koji bi principijelno rješavao pitanja zapošljavanja. A prvo što ću učiniti je otvaranje sjednica Senata za javnost. I da, inauguracija će biti održana u sveučilišnom prostoru, a gradski promet neće zbog toga biti zaustavljan.

Kako ste zadovoljni sa sadašnjim radom Sveučilišta?

Radom Sveučilišta jako sam zadovoljan u ovim okolnostima. Nisam zadovoljan radom uprave Sveučilišta, osobito radom rektora. Prije svega treba otvoriti Rektorat i prema sastavnicama i prema javnosti. Treba reafirmirati ulogu svih sveučilišnih tijela, Senatu vratiti dignitet. Treba prestati sa sukobima, sa sramotnim podnošenjem tužbi protiv studenata, novinara… Nužno je okrenuti se dijalogu i konstrukciji, pokrenuti Sveučilište prema unapređenju nastavnog i istraživačkog rada te infrastrukturnom razvoju. Sveučilište mora biti mnogo prisutnije u javnosti svojim postignućima i uspjesima kojih je mnogo.

Prema Šangajskoj listi sveučilišta, zagrebačko sveučilište prošle godine nije bilo uopće uvršteno u 500 najboljih. Može li se to promijeniti?

Unaprijedit ćemo znanstveni rad. Izgradit ćemo kulturu poštovanja i priznanja svakoga znanstvenoga i umjetničkoga istraživačkog iskoraka. Najvažnije je vratiti optimizam, stvoriti klimu koja će poticati i prepoznavati svaki napor i svaki uspjeh. Pomaci na rang-listama tada će doći kao korolar. Važno je istaknuti i to: mjesta na takvim rang-listama u izravnoj su korelaciji s raspoloživim novcem. U tome se ne možemo niti približno uspoređivati s najprestižnijim sveučilištima.

Što mislite o reakreditaciji Hrvatskih studija?

Prvo, kako god bilo s Hrvatskim studijima, studente ćemo zaštititi i osigurati im kontinuitet i uvjete studiranja u skladu s propozicijama i programima koje su odabrali pri upisu. Reakreditacija je sad dodatno kontaminirana upitnošću legalne pozicije Hrvatskih studija na Sveučilištu. U prvom redu sada treba pravno konsolidirati položaj HS-a. Tek tada možemo razgovarati o njihovu profiliranju kao sveučilišne sastavnice s prepoznatljivim identitetom.

Biste li nastavili s gradnjom Kampusa na Borongaju i kako?

Energično! Zapuštanje projekta Kampusa na Borongaju jedan je od najvećih promašaja ove uprave. Savršeno je jasno da je taj projekt nemoguće izvesti samo vlastitim snagama. Taj projekt moraju zajedno iznijeti Ministarstvo, Grad i Sveučilište i pritom iskoristiti sve raspoložive EU-ove fondove.

Treba prestati sa sukobima, sa sramotnim podnošenjem tužbi protiv studenata, novinara… Nužno je okrenuti se dijalogu i konstrukciji

Što bi, prema Vašem mišljenju, trebalo promijeniti u našem obrazovanom sustavu kako bi se zaustavio sve veći odlazak mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo?

Za naše najuspješnije studente Sveučilište će naći načina da ih uključi u sustav znanosti i visokog obrazovanja. Za sve ostale Sveučilište čini što može: osigurava im obrazovanje u skladu s modernim znanstvenim tokovima i društvenim potrebama. Ključeve odlaska naše obrazovane mladosti u inozemstvo u svojim rukama drži Vlada i politika u cjelini, a ne obrazovni sustav. Vlada je ta koja mora osigurati okruženje koje će svima dati jednaku šansu, pravnu sigurnost, zaštitu demokratskih principa, slobodu, kulturu poštivanja različitosti i zaštite individualnih i manjinskih prava… Stvoriti poticajnu poduzetničku klimu. Sveučilište u tome može mnogo pomoći prednjačeći u izgradnji i obrani tih vrijednosti.

Koje je vaše gledište na jednaku razinu stručnih i sveučilišnih studija zbog čega je Vlada napravila prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a oko čega je bilo dosta polemike?

Stručni i sveučilišni studiji su različiti po kompetencijama koje studenti stječu, po ishodima učenja. Izjednačavaju se formalno obrazovne razine tih studija, što je u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom i za mene tu nema ništa sporno. Ovo je analogno izjednačenosti obrazovnih razina gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola. Nitko u tome ne vidi problem, kao što nitko nikad nije tvrdio da su te škole jednake u pogledu izlaznih kompetencija i ishoda učenja.

U javnosti se moglo čuti negodovanje zbog kontinuiranog povećavanja proračunskih sredstava za Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su lani mnoga sveučilišta imala smanjen proračun ili pak ove godine imaju tek mali porast u priljevu proračunskog novca. Kako to komentirate?

To ne mogu komentirati jer ne poznajem sve podatke. Moguće je na primjer da je Hrvatsko katoličko sveučilište ranije bilo podfinancirano… Moguće je da postoje elementi koje ne znamo ili koji možda nisu javni. Važno je da Sveučilište u Zagrebu, kao i sva druga javna sveučilišta u Hrvatskoj dobiju poticajne i razvojne programske ugovore s jasno definiranim ciljevima i indikatorima realizacije tih ciljeva. Želim i kanimo se izboriti za povećanje naših bazičnih prihoda u odnosu na prethodno ugovorno razdoblje te za ustanovljavanje određenog bonusa kao poticaja i nagrade za ostvarenje ugovorenih programskih ciljeva.

Kako ocjenjujete rad protukandidata, aktualnog rektora Borasa? Koja je razlika između vas dvojice?

Rad trenutačnog rektora ne zaslužuje prolaznu ocjenu. Počevši od inauguralnog kiča, preko neumjerenih troškova reprezentacije, do metode upravljanja. Temeljna razlika je ova: prema mom shvaćanju, upravljati Sveučilištem znači služiti, a ne vladati. Vjerujem da ću pobijediti. Ne samo zbog svojih shvaćanja i vjere u svoje suradnike nego i zato što mi je nezamislivo da Sveučilište još jednom pristane na ovakav poraz.

Kako to da ste se odlučili kandidirati za rektora?

Odluku sam donio nakon brojnih poticaja prijatelja i kolega, kao odgovor na poziv za preuzimanje odgovornosti. Motivacija je ista ona koja me vodila i u svim mojim istupima na Senatu: moramo i možemo bolje! Vjerujem da ću se znati nositi i s pritiscima. Čvrstoću ću i dalje znati naći. U svemu ostalom imat ću pomoć suradnika, Senata, svih tijela.

Koliko ste zadovoljni tijekom postupka za izbor rektora Sveučilišta?

U izbornom postupku nema većih problema. Zapala me čast da budem prepoznat kao kandidat koji će zagovarati i pokrenuti potrebne promjene. Ova moja kandidatura nije samo moja. Ona je naša; svih nas koji želimo povratak akademskih vrijednosti i odgovorno i transparentno upravljanje Sveučilištem. U tome je njezina snaga i zato ćemo pobijediti.