Nakon što je Senat izglasao da Hrvatski studiji iz sveučilišnog centra postanu odjel, studenti i profesori i dalje osjećaju napetost. Studenti se najviše brinu zbog toga što za njih ova odluka zapravo znači. Izvanredni profesor na HS-u Danijel Labaš smatra kako studenti mogu biti mirni.
Pozitivno i negativno
“Odluka o promjeni i unapređenju statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel upisanim studentima ne donosi nikakve promjene”, tvrdi Labaš, pozivajući one koji to nisu, da pročitaju odluku Senata koja to jasno ističe i jamči studiranje prema uvjetima u trenutku njihova upisa. Iako postoji strah od ukidanja nekih odjela na HS-u, Labaš napominje kako se uz dosadašnje čak otvara mogućnost uvođenja novih programa. Ipak, studentica psihologije Maja Vizentaner ima određene sumnje.
“Od različitih ljudi čujemo različite priče, i to uglavnom budu samo pozitivne, a negativne nitko ne govori iako sigurno postoje”, smatra Vizentaner. S njom se slaže još jedan kolega s psihologije, koji bi želio ostati anoniman da ne bi stvorio dodatne napetosti među studentima i profesorima.
“Jedan od ciljeva nove uprave i voditelja HS-a jest stvoriti ‘jedinstveni identitet’ koji će se kretati oko kroatistike/kroatologije. Osobno ne vidim kako se psihologija može još više integrirati u samu srž jedinstvenog identiteta”, rekao je. Psihologija je samo jedan od odjela na kojima se brinu za svoj opstanak, ali s obzirom na brojne studije psihologije, tamošnji studenti najviše razmišljaju o odlasku. Prema internetskoj anketi grupe treće godine psihologije HS-a, čak 44 od 47 reklo ih je da ili hoće negdje drugdje upisati diplomski ili ne znaju što će, a samo troje ih je reklo da neće nigdje drugdje.
Dio studenata se boji jer im nije jasno što im nosi budućnost
Naš anonimni izvor cilja na Rijeku jer smatra da “studenti, kao ni profesori, na fakultetu nemaju konkretne informacije o budućnosti HS-a”. “Studij u Rijeci po nastavnom planu i programu najsličniji je programu na HS-u, stoga se prebacivanje na sigurnije mjesto svakako čini logičnim”, zaključio je. Vizentaner, premda nesigurna u budućnost, smatra kako se nema smisla prebacivati radi izgrađene reputacije i poznavanja profesora. Iako njezina kolegica Ivana Mostarac razmišlja o prelasku na Filozofski fakultet, nada se da to neće biti potrebno.
Dezinformacije
“Htjela bih ostati, pa se nadam da će se situacija stabilizirati i da se program neće mijenjati”, kaže Mostarac i napominje da je odlazak opcija samo u slučaju većih promjena. Labaš ne zna tko širi dezinformacije o masovnoj želji psihologa da odu.
“Psihologija na Hrvatskim studijima svojevrsni je brend upravo zato što je na Hrvatskim studijima, i to će vam potvrditi ne samo studenti nego i sami zaposlenici, to jest naši nastavnici psihologije”, ističe Labaš. “Mogu shvatiti da širenje dezinformacija može dovesti do straha i zabrinutosti, ali za njih doista nema objektivnih razloga. Sve ostalo su zapravo zlonamjerne interpretacije”, zaključuje.
Iako su podijeljeni, stabilizacija je zajednički cilj HS-a. Labaš smatra kako je upravo “unapređenje u odjel korak rješavanju pravnog statusa koji će na kraju i rezultirati proglašenjem fakulteta”. Nadodaje da “i naši studenti i naši nastavnici smatraju, koliko sam ja upoznat, da bi za nas bio najbolji status fakulteta”. Hoće li Hrvatski studiji ovim putem postati fakultet, tek treba vidjeti, ali dokle god je program studiranja doista nepromijenjen, čini se da bi na HS-u moglo biti mirno.
