Foto: Matea Petrović/Global

Enigmatika ili, prema “Rječniku stranih riječi” Bratoljuba Klaića, zagonetarstvo, vještina je sastavljanja i rješavanja zagonetki kojom se bavi poprilično uzak krug ljudi, doznajemo od Filipa Karačića, studenta zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Filip je jedan od malobrojnih enigmatičara čiji se radovi mogu pratiti još od djetinjstva. Naivni i dječji, kako ih Filip danas s desetogodišnjim iskustvom opisuje, bili su prvi radovi koje je slao uredniku Kvizorame s nepunih sedamnaest godina.

Posao iz ljubavi

Foto: Matea Petrović/Global

Enigmatika je na našem području, misleći pritom na Hrvatsku, ali i na susjedne zemlje – Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vrlo rijetko zanimanje. Prema Filipovim riječima, uz Hrvatsku, jaku enigmatsku scenu ima i Srbija. Većina sastavljača raznovrsnih profila, kojih je prema njegovoj procjeni do petsto na našem području, djeluje unutar te discipline većinom honorarno i iz ljubavi. Enigmatikom se bave pretežno ljudi u pedesetima i šezdesetima, što je ujedno pokazatelj da je enigmatika posljednjih petnaestak godina u padu.

Kvalitetnih radova i sastavljača koji bi ih izrađivali nije mnogo, a kao tri lista koje odlikuje kvaliteta ističe Kviskoteku, Kvizoramu i Feniks jer sadržavaju više vrsta zagonetki pa se u njima može naći za svakoga po nešto. Prema neformalnoj podjeli, zagonetke se mogu razvrstati u veće (skandinavke, osmosmjerke) i one manje (minijature poput anagrama i rebusa) u kojima Filip najviše uživa i, pomalo neskromno kaže, briljira.

Zanimljivo je da Filip potječe iz Širokog Brijega, grada koji poznati kvizoman Robert Pauletić naziva zagonetačkom metropolom zbog toga što se među malo stanovnika skriva šest do sedam profiliranih zagonetača. Trenutačno Filip povremeno uređuje rubriku u Kviskoteci, povremeni je suradnik u Kvizorami i Feniksu, a posljednje dvije godine sastavlja i uređuje zagonetke za zadnju stranicu Globala.

Filip se osim enigmatikom bavi i sastavljanjem televizijskih kvizova, a sudjelovao je i u pripremi raznih kvizaških natjecanja u Hrvatskoj

Vrijeme koje mu je potrebno da sastavi križaljku ovisi o obimu, ali i njegovu raspoloženju, objašnjava. Za manju skandinavku potrebno mu je do pola sata, a najdraže mu je sastavljati križaljke čija je tema neka poznata osoba.

Sastavljanje zagonetke ovisi o njenoj naravi i ideji. Kada radi tematsku križaljku, Filip naprije unosi tematske pojmove koje poslije kombinira s ostalima, dok pri izradi klasične skandinavke kreće od neke lijepe riječi nakon koje se ostale nižu same. U takvim se križaljkama više cijene kompliciranije riječi, one s više samoglasnika ili suglasnika u nizu, a manje monotone riječi.

Važno je poznavati riječi

Više se cijene rješive križaljke s ponekim težim pojmom, kako bi se osim zabave nešto i naučilo. S obzirom na mnogo nepoznatih i stranih riječi koje se s lakoćom mogu pronaći na internetu, danas je poprilično lako sastaviti tešku križaljku, a umijeće je napraviti dobru i laganu križaljku. Osim toga, vrlo je važno da u ispunjavanju križaljke rješavač uživa. Najvažnije za izradu kvalitetnih zagonetki dobro je poznavanje i baratanje riječima. Proširivanje vlastitog leksikona i jezično znanje iz različitih disciplina postiže se svakodnevnim iščitavanjem rječnika i proučavanjem enciklopedija, navodi Filip.

U posljednjih šest godina Filip se osim enigmatikom bavi i sastavljanjem televizijskih kvizova, a sudjelovao je i u pripremi raznih kvizaških natjecanja u Hrvatskoj. Iako kvizovi i enigmatika mogu ići jedno s drugim, riječ je o različitim disciplinama i dok enigmatika posljednjih godina stagnira, kvizovi doživljavaju procvat. Pad popularnosti klasičnih enigmatskih časopisa može se dijelom pripisati sve većoj popularnosti računalnih aplikacija i internetskih igara koje privlače veću pozornost publike. Osim toga, jedan od problema koje ističe Filip je i to što se kupcima nastoji ponuditi časopis po što nižoj cijeni, što se nerijetko odražava na kvalitetu objavljenih radova.