Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Stručni i sveučilišni studiji ostaju na istoj razini. Nakon provedene javne rasprave, Vlada je ovaj mjesec prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji je poslan u Sabor na izglasavanje.

Podsjetimo, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, zatražio je od Ustavnog suda 2016. ocjenu ustavnosti uz argument da studenti stručnih diplomskih studija mogu upisivati poslijediplomske sveučilišne studije jer u tom zakonu ne postoje zapreke.

Konačno rješenje pitanja sedme razine HKO-a

Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola i dekan Veleučilišta VERN, kaže da je ta tvrdnja bila netočna jer “Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izričito navodi da to nije moguće”, spominjući članak 73. tog zakona u kojem piše da se poslijediplomski sveučilišni studiji mogu upisati nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija. Ustavni sud je uvažio dio argumenata i zatražio od mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja bolje rješavanje tog pitanja.

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

“Nakon rasprave, radna skupina Ministarstva znanosti i obrazovanja predložila je izmjene i dopune Zakona o HKO-u kojim bi se na sedmoj razini napravile izmjene tako da na 7.1. budu diplomski sveučilišni i diplomski stručni, a na 7.2. poslijediplomski specijalistički sveučilišni studiji”, objasnio je Cvrtila promjene u Zakonu prihvaćene u javnoj raspravi.

U tim se izmjenama također objašnjava razlika između stručnih i sveučilišnih studija i tko može upisivati sveučilišne specijalističke i doktorske studije. Studenti koji su diplomirali na sveučilišnim studijima mogu upisivati poslijediplomske studije bez ograničenja, u skladu s uvjetima Sveučilišta, dok to nije moguće za studente diplomskih stručnih studija. Cvrtila također objašnjava da se Zakon o HKO-u oslanja na Europski kvalifikacijski okvir i omogućava povezivanje kvalifikacijskih razina u Hrvatskoj s ostatkom Europske unije.

Za titulu stručnog specijalista potrebno je 300 ECTS bodova – jednako kao i za titulu sveučilišnog magistra

“Za studente u Hrvatskoj kvalifikacijski okvir, među ostalim, znači mogućnost priznavanja diploma u zemlji i inozemstvu na razini na kojoj su stečene u Hrvatskoj”, objašnjava Cvrtila.

Nedovoljno poznavanje zakona

Sudeći prema društvenim mrežama, reakcije su različite, od onih koji podupiru binarnost obrazovanja do onih koji tvrde da na stručnim studijima studenti kupuju diplome. Dora Miketek, predsjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, smatra da bi javnost bila manje podijeljena kada bi bila bolje upoznata sa Zakonom o HKO-u.

“Nažalost, javnost nije upućena u točan sadržaj i ulogu HKO-a djelomično zbog kompleksnosti razumijevanja tog alata, a djelomično zbog interesa manjinskih skupina akademske zajednice”, tvrdi Miketek. Odbacuje “kupnju diploma” kao stereotip na neosnovanim pretpostavkama i osuđuje korupciju na svakoj vrsti učilišta.

“Za titulu stručnog specijalista potrebno je 300 ECTS bodova – jednako kao i za titulu sveučilišnog magistra”, objašnjava Miketek zašto su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini.

Studenti različito razmišljaju

Martin Matešić bivši je student kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i sad studira elektrotehniku na Tehničkom veleučilištu Zagreb. Iz vlastita iskustva smatra da je program stručnih studija ograničen u usporedbi sa sveučilišnim. “Položaj stručnih studija definitivno je na nižoj razini od sveučilišnih, i to se osjeti u programu. Sveučilišni programi nude više znanstveni pristup i širi spektar znanja koje je potrebno za pojedinu znanstvenu granu, uz vrlo malo strukovne edukacije”, smatra Matešić i dodaje kako svoj diplomski studij ipak planira nastaviti na sveučilštu.

Norma Trkovnik, studentica kroatistike i lingvistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra pak da se trebaju jednako uvažavati stručni studiji javnih veleučilišta, ali ne i privatnih. “Sam koncept davanja novca profesoru i učilištu koje ti treba dati neku potvrdu o znanju veoma je moralno upitan”, kaže Trkovnik. Dodaje da je osobno iskusila privatno obrazovanje u jednoj privatnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je svjedočila nepravilnostima.

“U privatnim gimnazijama nemaš koncept padanja razreda. Ako se učenik kvalificira za pad razreda (što se u 25 godina te škole dogodilo jednom) onda se roditeljima savjetuje da ga ispišu iz škole, a nekakav papir koji svjedoči tobožem padu se ne izdaje”, navela je Trkovnik svoje iskustvo s privatnim sustavom obrazovanja.

Podijeli objavu