Foto: Eugenija Prša/Global

Mogu li danas mladi, nakon što iskorače na tržište rada koje ih ne podržava, računati na radni staž i osloniti se na mirovinu jednoga dana? Koliko uopće znaju što ih čeka nakon diplome i radnog staža?

“Nisam razmišljala o mirovini. Sumnjam da ću je imati jer ne planiram raditi klasični posao, pa tko zna hoću li imati staža. Barem ne u Hrvatskoj”, pribojava se studentica antropologije Ena Kisela. Postavlja se pitanje je li mladima smisleno informirati se o mirovini kada se uvjeti često mijenjaju, a i mladi ne vide mirovinu kao nešto sigurno u budućnosti.

Mladi nezainteresirani

Maks Deranja, student biologije, još nije razmišljao o mirovini jer nema ni stalan posao. Smatra kako zapravo o mirovini nema smisla razmišljati jer ona jednostavno dođe. Studenti se suočavaju s dvojbom treba li se buniti zbog sve nižih mirovina sa sve više staža ili pak prihvatiti što dođe.

“Bit ću iskren, ne razmišljam baš o mirovini, niti ikad jesam. Baš živim od kolokvija do kolokvija”, otkrio je student medicine Anton Malbašić. U sadašnjem hrvatskom sustavu dvadesetogodišnja studentica o mirovini još ne mora razmišljati jer u mirovinu može tek za 35 godina, a student tek za 40 godina. No zabrinjava to da se granice pomiču i dalje, pa tako u Njemačkoj u mirovinu možete tek sa 76 godina. Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, u govoru na nedavnom prosvjedu umirovljenika povukao je paralelu između umirovljenika i mladih.

‘Bit ću iskren, ne razmišljam baš o mirovini, niti ikad jesam. Živim od kolokvija do kolokvija’, priznao je student medicine Anton Malbašić

“Mislim da su mladi i stari u Hrvatskoj danas u sličnom položaju. Stare ponižavaju na kraju radnog vijeka tako da daju mizerne plaće i naknade. Nas mlade ponižavaju pri ulasku na tržište rada, nude nam projekte poput stručnog osposobljavanja i 2620 kuna”, na prosvjedu je istaknuo Miličević. Nadodaje i da “nas prozivaju kako s time moramo biti sretni i zasnovati obitelj u Hrvatskoj”.

Mladi moraju biti svjesni kako njihov život uključuje i život starih jer će i oni ostarjeti te se suočiti se s istim problemima kada uđu na tržište rada i izađu s njega. Trebali bi se više informirati o trenutačnom procesu donošenja odluka u vezi s mirovinom kako bi imali uvid u svoju budućnost i posljedice ili prednosti koje bi im one mogle donijeti.

“Kao student i mlada osoba vidim da mnogi mladi ne znaju ništa o mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a pogotovo u koliko je lošem stanju, imajući na umu omjer umirovljenika i radnika. Upravo zbog toga što je sasvim moguće da će svatko morati mnogo više samostalno voditi računa o izdvajanjima za mirovinu važno je informirati mlade. To je nekako i najviše što mogu učiniti jer će morati snositi posljedice sadašnjih odluka vlade”, rekao je Miličević.

Loš mirovinski model

U Hrvatskoj je davno uveden trostupanjski model za mirovine. Cilj je tog modela privatizacija mirovine. Prvi stup predstavlja obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. To znači da se 15 posto bruto plaće zaposlenih koristi za isplatu trenutačnih umirovljenika. U drugom stupnju birate mirovinski fond određene kategorije u skladu s dobnim ograničenjima i temelji se na individualnoj štednji dijela mirovinskih doprinosa. Glavno u čemu se treći stup razlikuje od drugog jest da dobivate poticaj od države za taj mirovinski oblik štednje.

“Drugi stup treba postati dobrovoljan, a prvi treba i dalje jačati kroz sustav međugeneracijske solidarnosti”, smatra Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Pravo na dobivanje mirovine u sustavu Hrvatske nije korijenski problem koji koči idealne mirovinske uvjete. Korijen problema čine različite akcije u sustavu, od zapošljavanja do umirovljenja. Primjeri za to su zapošljavanje na neodređeno ili zapošljavanje putem stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. A prvi korak u prekidanju čarobnog kruga je pravilno informiranje studenata o mirovinskoj budućnosti.

Tko ima pravo na mirovinu?

Pravo na mirovinu: ako ste osiguranik (ugovaratelj osiguranja koji mora ispunjavati svoje obveze prema osiguravajućem društvu, ili član obitelji osiguranika) uz ispunjavanje uvjeta propisanih Zakonom o mirovinskom stanju; godine starosti i godine radnog staža.

Pravo na starosnu imovinu: nakon napunjenih 65 godina za muškarce i 60 za žene te najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu: može se dobiti pet godina ranije (60 godina za muškarce i 55 za žene) samo ako imate više godina mirovinskog staža (35 godina za muškarce, a 30 za žene).

Pravo na invalidsku mirovinu: postojanje invalidnosti, uvjet staža, bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Pravo na obiteljsku mirovinu: dobivaju je članovi obitelji preminulog ako je preminuli osiguranik primao jednu od nabrojenih vrsta mirovina, bio korisnik prava za profesionalnu rehabilitaciju ili ispunjavao uvjete mirovinskog staža ili staža osiguranja.