Učenici i studenti "ne funkcioniraju" prije deset sati ujutro, rezultati su istraživanja profesora sa Sveučilišta u Nevadi i britanskog Otvorenog sveučilišta dobivenih u travnju ove godine.
Istraživanje je provedeno na dvama tipovima studenata s prve i druge godine studija, i to jutarnjim tipovima i noćnim pticama, a proučavale su se njihove kognitivne mogućnosti tijekom dana te je izveden zaključak da najveću koncentraciju za praćenje nastave i učenje imaju u kasnijim jutarnjim satima.
Barem sat kasnije
Prema istraživanju, najviše teškoća imaju studenti prve godine i nižih godina fakulteta općenito jer im organizam nije u rangu s organizmom odrasle osobe koja počinje funkcionirati oko osam sati ujutro, nego, prema neurološkim ispitivanjima, dva sata poslije. Kako bi se studentima olakšalo praćenje i sudjelovanje na studiju, profesori su zaključili kako bi nastava trebala početi od deset sati.
Anamaria, studentica prve godine farmacije, tvrdi da ne bi uopće bila na predavanjima koja nisu obvezna u osam sati.
Studenti priznaju da su ‘noćne ptice‘ i da se prerano ne mogu koncentrirati
"Profesori također nisu u mogućnosti dati sve od sebe jer im studenti napola spavaju, nemaju podobnu atmosferu za rad, a i sami nisu ništa uživljeniji u temu predavanja", objašnjava Anamaria. Smatra da bi bilo mnogo bolje kad predavanja ne bi počinjala prije devet sati te da bi se čak i prometni kolaps smanjio.
Studentica kroatistike, Katarina, primijetila je na sebi i među kolegama da im je manja učinkovitost onih dana kad su predavanja od ranog jutra.
"Studenti su masovno usporeni i nezainteresirani, prva ja ne znam postoji li i ne želim znati postoji li život prije deset ujutro", kaže.
Poremećen bioritam
Mirela Landsman Vinković, profesorica kolegija Njemački jezik na Fakultetu političkih znanosti, navodi da i sama pripada "noćnim pticama" te da nikad nije uživala u ranim predavanjima. Kao primjer navodi britanski sustav u kojem nastava počinje u devet sati kako bi djeca bila što spremnija koncentrirati se.
Liječnica opće prakse Evica Jurčević smatra kako problem nije u biologiji, nego u tome što studenti jednostavno vole biti budni do kasno u noć, pa su ujutro neispavani
"S obzirom na to da se u nas u školama radi u dvije, ili čak tri smjene, smatram da ne bi bilo moguće početi s nastavom u deset, nego ipak u devet sati, dok bi početak nastave u deset sati bio izvediv na sveučilištima", tvrdi.
No iako bi mnogi bili sretniji da nastava počne nekoliko sati kasnije, razlozi za slabu jutarnju koncentraciju nisu fiziološki uvjetovani, tvrdi liječnica opće prakse Evica Jurčević. Naime, ona smatra kako problem nije u biologiji, nego u tome što studenti jednostavno vole biti budni do kasno u noć.
"Studenti zbog kasnijeg odlaska na spavanje poremete svoj bioritam pa u jutarnjim satima kasnije počinju funkcionirati za učenje i valjano praćenje nastave", kaže.
