Foto: Dominik Oroz

Gliste i pauci u salati, upotrijebljeni flaster, matice i zalutali čepovi od mlijeka u kolaču – sve se to našlo u tanjurima studenata koji su samo htjeli kvalitetan obrok u nekoj zagrebačkoj studentskoj menzi. Kao najbrži spas za prazan želudac mnogim su studentima menze najbolje rješenje, a uz to su vrlo prihvatljive za njihov proračun.

Ipak, kvaliteta hrane u studentskim menzama nerijetko se dovodi u pitanje – bilo da je riječ o premasnim obrocima ili o neprimjerenim stvarima u jelu. Fotografije takvih obroka obično završe u grupama studentskih domova na Facebooku i ostanu više na razini šale, a rijetko se koji student odluči i javiti odgovornom osoblju u restoranima, zbog čega bi se nužno morala provesti sanitarna kontrola u kuhinjama.

Dodatna doza proteina

Prvu studentsku menzu otvorio je potkraj 19. stoljeća u današnjem kinu Europa rektor Sveučilišta, dr. Juraj Dočkal, kojeg su studenti posebno cijenili. Presretni studenti, njih 35, u šali su se međusobno zvali homomensairus i u početku su im sva jela bila besplatna. Danas hrana u menzama nije besplatna, ali svi će se složiti kako je šest i pol kuna vrlo pristupačna cijena za meni.

Student je obvezan odmah prijaviti sporni obrok odgovornom osoblju u restoranu te mu se mora omogućiti novi obrok

U restoranima Studentskog centra i na pojedinim fakultetima koji imaju svoje menze svaki se dan pripremi oko 22.000 obroka. S obzirom na toliku količinu postoji mogućnost propusta pri nabavi i pripremanju hrane. Student Dominik Oroz kaže kako je jednom u menzi u domu “Stjepan Radić” našao glistu u salati zbog koje mu se jelo na prvu zgadilo, ali je poslije glistu samo maknuo s tanjura i nastavio dalje jesti.

“Osobno za Savu mogu reći da je dobra taman toliko da ne budeš gladan. Vrte se jedna te ista jela koja su ili suha ili pretjerano masna. Mislim da bi hrana za studente trebala biti kvalitetnija jer su ovo ključne godine za što bolju prehranu kako poslije ne bi imali problema s tlakom, šećerom i masnoćama”, kaže Oroz.

Kolač s okusom plastike

Foto: Anđela Cukrov

Nedavno je i studentica u menzi studentskog doma “Cvjetno naselje” našla čitav splet dlaka u musaki, zbog čega je sanacijski upravitelj Studentskog centra u Zagrebu Mirko Bošnjak odmah pokrenuo izvanredni nadzor i pregled službi Sanitarne inspekcije u tom restoranu.

Nakon pregleda interna inspekcija nije ustanovila propuste u kuhinji pa su pretpostavili da su navodne “dlake” bile zapravo niti krumpira koje su ostale zbog povećane količine vlage. No pronaći iskorišten flaster, maticu ili plastični čep u hrani, nešto je što se ne može tolerirati. Studentica Anđela Cukrov našla je plastični čep od mlijeka u kolaču u menzi Studentskog centra. Sama je rekla kako je znala naći dlaku ili neku sitnu bubu u hrani i da nikad nije pridavala tome previše pozornosti, ali spomenuti komad plastike ipak ju je šokirao.

Studenti moraju uzimati račune pri plaćanju na blagajnama

“Ako smo studenti i hranimo se dosta jeftino, to ne znači da bismo pri svakom odlasku u menzu trebali strahovati. Mislim da bismo trebali češće reagirati na takve propuste jer je nekima od nas odlazak u menzu jedina prigoda kad možemo pojesti topli obrok”, kaže Cukrov.

Važnost prijave

Nije upitno da ovakvi slučajevi mogu uzrokovati i ozbiljne zdravstvene tegobe ako se dogodi da student ne uoči na vrijeme predmet kojem nije mjesto u hrani. Bošnjak kaže kako do sada nije bilo takvih primjera, ali ne isključuje potencijalnu opasnost. Upozorava da je osoblje svih restorana obvezno poštovati propise nošenja radne uniforme kao i opreza pri pripremi obroka jer se njihovom nepažnjom i događaju takvi propusti.

Foto: Privatna arhiva

On preuzima svaku odgovornost zbog svih neugodnosti koje studenti dožive u menzama, ali i apelira na njihovo prijavljivanje. Student mora prijaviti sporni obrok odgovornom osoblju u restoranu te mu se mora omogućiti novi obrok. Mjerodavni upravitelj zatim pokreće proceduru utvrđivanja činjenica i stegovne odgovornosti za osoblje nakon čega može ustupiti opomenu zbog povreda ugovora o radu, a za teže slučajeve i otkaz zaposleniku.

Također je istaknuo da studenti moraju uzimati račune pri plaćanju na blagajnama što je zakonska obveza, iako je riječ o subvencioniranoj prehrani, ako se želi ustvrditi neki propust koji se tiče osoblja. Radnici na blagajnama su isto tako obvezni račune dati studentu nakon plaćanja, ali praksa je ipak drukčija pa tako većina računa u studentskim menzama ostane iza blagajničkog stakla.

Kontrola: u menze dolaze tajni kupci!

Sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak ističe kako želi imati što bolju komunikaciju sa studentima koji su, prema njegovu mišljenju, objektivni konzumenti u menzama na dnevnoj razini. Potiče ih da se odmah jave odgovornom osoblju i njemu osobno na mail ako nađu nešto čemu nije mjesto u hrani kako takvi slučajevi ne bi ostali samo na razini humora po društvenim mrežama. Kao novi model kontrole kvalitete hrane u menzama planira zaposliti 10 do 15 studenata koji će tijekom cijele godine biti “tajni kupci” u menzama. Oni će pozornije pratiti rad osoblja, primjerice, nose li kuhari zaštitnu opremu, je li obrok topao, a njihov angažman će se računati kao rad preko Student servisa sa satnicom koja će se još odrediti.