Foto: Katarina Šapina/Global

Molbe za prijepis ocjena, uvažavanje ispričnica ili zahtjevi za ispis s fakulteta…, samo su neke administrativne obveze koje studenti na svojim fakultetima često moraju plaćati. No malo je onih koji će se upravama fakulteta požalili zbog naplate takvih dokumenta pa se takva praksa fakulteta nije dosad ni dovodila u pitanje, barem ne na nekoj višoj razini.

Kako bi se ovakvo stanje promijenilo, reagirala je studentska pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu Barbara Šimić kada je zaprimila prigovor studentice koju je zanimalo je li opravdano da joj fakultet naplaćuje rješenje molbe za priznavanje izbornog kolegija na drugoj sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, a koje je u skladu s horizontalnom mobilnošću.

Plati, pa se obrazuj

Često čujemo izjave različitih društvenih aktera da je obrazovanje besplatno, ali da doista nije tako, svjesni su svi oni koji barem malo poznaju hrvatski obrazovni sustav i osnovna načela ekonomskog funkcioniranja države. Studenti redovito plaćaju upisninu pri svakom novom upisu akademske godine, školarinu za kolegije koje ne polože u tekućoj akademskoj godini, smještaj i prehranu. Ali na tome plaćanja ne staju.

Na nekim se fakultetima naplaćuje uvažavanje ispričnica, prijepis ocijena, prebacivanje iz jedne seminarske grupe u drugu…

Na Ekonomskom fakultetu, kaže student Josip Barišić, postoje brojni dokumenti koje je morao platiti u dosadašnjem studiranju. Tako se na njegovu fakultetu plaća potvrda za redovnog studenta za različite svrhe (zdravstveno osiguranje, studentski servis i sl), zamolba za prebacivanje iz svoje grupe u neku drugu seminarsku grupu, a plaća se i rangiranje pri prijavi za diplomski studij.

Da postoje i dobri primjeri potvrđuje Matej Koločaj, student Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, na kojemu studenti ne plaćaju administrativne poslove: za podnošenje bilo kakve molbe, prijepisa ocjena ili nekog drugog dokumenta koji je vezan uz školovanje studenata, studenti RGN-a ne moraju platiti ni lipe. Osim toga, studentica Katarina Mioč tvrdi da se na Fakultetu zdravstvenih studija također ništa ne plaća, a takav je slučaj i na Grafičkom fakultetu i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Slično je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje se administrativni poslovi uglavnom ne plaćaju, a plaća se gubitak, odnosno ponovna izrada studentske iskaznice iksice i ponovno izdavanje AAI podataka, što je slučaj i na većini fakulteta.

Nesklad sa Zakonom

S obzirom na to da Pravilnik o studiranju i Statut Sveučilišta takva pitanja ne reguliraju, Šimić je preko društvenih mreža sve studente upozorila na deveti članak Zakona o upravnim pristojbama koji definira naplatu administrativnih pristojbi na fakultetima.

Foto: Igor Šoban/PIXSELL

“Pristojbe se ne plaćaju na radnje vezane uz redovno školovanje učenika i studenata, osim pristojbi za svjedodžbu nakon završenog školovanja ili diplome”, jasno piše u zakonu, a ističe pravobraniteljica.

Nakon objave na Facebooku mnogi su se studenti javili pravobraniteljici i podijelili svoja negativna iskustva o naplaćivanju dokumenata. Dopis je uputila svim predsjednicima studentskih zborova sastavnica Sveučilišta u Zagrebu da joj dostave tražene podatke. Na temelju dobivenih informacija, uočila je da prosječne molbe koje se upućuju prodekanu ili dekanu stoje otprilike 30 kuna.

30
kuna u prosjeku stoje molbe koje se upućuju prodekanu ili dekanu

“Mislim da se svakako ne bi trebalo naplaćivati pravo koje je studentu zajamčeno pravnim propisima. Međutim, spominju se i iznosi od 100 i više kuna za priznavanje položenih izbornih predmeta, prijepisa ocjena, naknadnog priznavanja ocjena i slično”, upozorava Šimić.

Tomislav Rodin, predsjednik Studentskog zbora Fakulteta političkih znanosti podržava inicijativu pravobraniteljice za ukidanje plaćanja ovakvih i sličnih naknada na razini svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Podrazumijevalo se

“Nismo imali pritužbe jer se plaćanje tih pristojbi podrazumijevalo među studentima. Nadam se da će se o ovom problemu raspravljati na sjednici Senata te da će se uz pomoć članova iz redova Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu pronaći zadovoljavajuće rješenje za fakultete i studente”, govori Rodin.

Priča neće stati samo na prikupljanju pritužbi studenata nego se pred Sveučilište u Zagrebu ide s konkretnim prijedlogom.

“Nakon što prikupim sve podatke, obratit ću se Sveučilištu i tražiti da se naplaćivanje ukine. Zasad ne mogu prognozirati kako će mjerodavni na to reagirati i hoće li se naplaćivanje zaista ukinuti, ali ja ću se maksimalno potruditi da se ova akcija uspješno privede kraju i studente oslobodi plaćanja koje nije u skladu sa Zakonom o upravnim pristojbama”, izjavljuje Šimić.