Foto: Pixabay
Prof. psih. Ivana Mrgan

Je li moj engleski dovoljno dobar? Kako se nositi s nostalgijom? Kako naći vremena i za učenje i za socijalizaciju? Hoću li se uspjeti snaći?

Privremeno ili trajno, zbog nastavka obrazovanja ili iz drugih razloga, preseljenje, a posebno u drugu zemlju, ostaje među pet najvećih životnih stresora. Može biti korisno podsjetiti se koje korake možete poduzeti prije, tijekom i nakon što krenete u međunarodnu pustolovinu.

Prvi izazovi počinju s pakiranjem i opraštanjem od bliskih osoba. Ostavite sve što možete nabaviti uz relativno male troškove. Radije ponesite poneku uspomenu ili dragu vam stvar. Pakirajte se u fazama i unaprijed kako biste još stigli obaviti neki administrativnu ili drugu obvezu. Dodatno, tako si dajete manevarski prostor da nabavite ili spakirate nešto čega ste se naknadno sjetili. Osim praktične, to ima i emocionalnu korist jer olakšava proces otpuštanja i opraštanja.

U fazi pripreme i opraštanja mogu se javiti znakovi stresa poput iritabilnosti, naglih promjena raspoloženja, smetnji spavanja i slično. Podsjetite se da je to prirodan proces i samo faza, a da na obitelj i prijatelje ipak računamo dugoročno. Pomirite se s idejom da će održavanje odnosa u ovoj i slijedećim fazama biti izazovno. Pokušajte se periodički javiti bliskim osobama i podijeliti dojmove. Socijalna podrška pokazala se kao značajan faktor u suočavanju sa životnim promjenama pa tako i preseljenjem.

Potražite forume ili mrežne stranice s iskustvima osoba koje su već putovale ili žive u vašem odredištu ili informacije servisa koji pružaju potporu studentima na razmjeni, poput ureda za međunarodnu suradnju ili studentskih centara. Veleposlanstva ili konzulati također mogu biti dobar izvor informacija. Osim praktikalija korisno je uroniti u kulturu i socijalne običaje kroz filmove, blogove, podcaste ili razgovor s nekim tko je bio na razmjeni kako biste si približili što vas čeka.

Po dolasku je korisno, osim obrazovne, facilitirati i kulturalnu, socijalnu i drugu integraciju. Posjetite neku izložbu, pridružite se organiziranom obilasku grada ili se priključite nekom sportskom klubu. Navedeno će pomoći da novu okolinu počnete doživljavati kroz drugačiju perspektivu, posebno nakon faze početne euforije u novom okruženju.

Nakon početne euforije, uzbuđenja i turističkog moda mogu nastupiti iritacija i nezadovoljstvo. Možete početi uočavati nepovoljne razlike ili osjećati odbojnost prema novoj okolini. Mogu se javiti povlačenje, izrazita nostalgija, depresivno raspoloženje, tjeskoba i/ili ljutnja u odnosu prema kulturalnom okruženju u kojem jeste. U ovoj je fazi korisno podijeliti kako se osjećate, pronaći nove interese, vratiti se strategijama koje su prije pomagale, potražiti savjet nekoga tko je to već prošao i slično.

Sve ove faze opisuju prirodan proces prilagodbe. Nakon njega nastupa normalizacija i zauzimanje realnije perspektive vezano uz očekivanja i izazove preseljenja, što pridonosi ugodnijem boravku i uspješnijoj integraciji u novu okolinu.

RUBRIKA U SURADNJI S:

prof. psih. Ivana Mrgan,
kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: ivana@apsiha.hr