Foto: Pixabay
Prof. psih. Ivana Mrgan

Iako uglavnom ima pozitivne konotacije proljeće nekima od nas donosi osjećaj slabosti, umora, pad u motivaciji za obavljanje čak i svakodnevnih zadataka, teškoće sa spavanjem, smetnje pozornosti i koncentracije te promjene u raspoloženju.

Taj koktel različitih signala da je proljeće tu još nije do kraja objašnjen niti se može pripisati samo jednom uzroku.

Sezonske promjene često postavljaju dodatne zahtjeve na prilagodbu zimom već oslabljenom organizmu što može narušiti prirodnu homeostazu. U nastavku su prijedlozi koji mogu olakšati prilagodbu i podići opću razinu energije u organizmu:

Pokušajte popratiti svoj dnevni ritam i raspored te faze u danu ili tjednu kad je umor najviše izražen kao i ostale pravilnosti uz njegovo javljanje. To su manevarski prostori u kojima možete djelovati i priuštiti si ugodnu i/ili opuštajuću aktivnost ili uvesti neke promjene.

Osvijestite ovu fazu kao normalnu i prolaznu, identificirajte odmažuće misli poput raznih moranja i dihotomnog mišljenja poput toga da se morate trgnuti ili da nećete funkcionirati ako se naspavate. Usmjerite energiju u ono što konkretno možete napraviti da si olakšate.

Postupno pojačajte razinu fizičke aktivnosti, ali što je još važnije njezinu redovitost. Čak i kad se ne osjećate poletno, radije smanjite intenzitet, npr. umjesto u teretanu izađite u šetnju nego da prekinete rutinu.

Liječnici često podsjećaju da je posebno važno obratiti pozornost na zdravu, redovitu i raznoliku prehranu bogatu mineralima, žitaricama i vitaminima, što će pozitivno utjecati na imunitet, metabolizam, ali i osjećaj umora.

Izraženost teškoća poput kroničnog umora ili promjena u raspoloženju intenzivira izloženost stresu. Reducirajte izvore stresa gdje možete, a ondje gdje je to neizbježno pokušajte pronaći preventivne strategije ili načine da napunite baterije.

U slučaju smetnji spavanja može biti od koristi hodogram:

  1. Idite u krevet samo kad ste pospani. Pokušajte pritom razlikovati umor i pospanost;
  2. U slučaju da niste u mogućnosti utonuti u san za 20 minuta, radije ustanite i usmjerite se na neku opuštajuću aktivnost poput čitanja, vježbi relaksacije ili slušanja glazbe;
  3. Izbjegavajte aktivnosti vezano uz učenje ili posao, elektroničke uređaje, grickalice i sl. dok ste u krevetu;
  4. Trudite se ustajati u isto vrijeme, bez obzira na to koliko ste sna dobili prethodnu noć, navedeno pomaže u uspostavljanju cirkadiurnog ritma;
  5. Izbjegavajte drijemanje preko dana.

Osjećaj zasićenosti i zamora također može biti znak različitih psiholoških, fizioloških i medicinskih promjena i stanja. U slučaju višemjesečnog trajanja, popratnih glavobolja, nesanice, bolova u zglobovima, mišićima i slično svakako je uputno javiti se liječniku.

RUBRIKA U SURADNJI S:

prof. psih. Ivana Mrgan,
kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: ivana@apsiha.hr