Političko stanje i opće ozračje u Makedoniji uoči trenutnog sastavljanja vlade je burno. Još nakon izlaska u javnost tzv. Tiranske platforme makedonski su građani, ujedinjeni u inicijativu "Za zajedničku Makedoniju" krenuli u mirne prosvjede diljem zemlje, koji su prerasli u nasilni ulazak i tučnjavu u parlamentu. Razlog su pojedine točke Tiranske platforme, u kojoj se traži da albanski narod bude konstitutivan u Makedoniji, da albanski jezik bude služben na razini cijele države, da se provede fiskalna decentralizacija te da nadzor granice između Makedonije i Albanije, te Kosova bude integriran. Ove točke Makedoniju guraju u federalizaciju i mogućnost secesije općina u kojima dominiraju Albanci.
Albanska politika separacije
Blagoja Mirčevski, magistar politologije, tvrdi kako su zatvorena vrata euroatlantskim integracijama u Makedoniji otvorila alternative. Stranke su se više fokusirale na klijentelizam i etnicitet, te je u takvim uvjetima teško razvijati civilno političko društvo.
Stranke su se fokusirale na etnicitet i u tim uvjetima teško je razvijati civilno političko društvo
"U tome se posebno ističu albanske stranke koje isključivo ističu albanski prefiks i zauzimaju se za pitanja koja su važna za albansku etničku zajednicu, a ne za makedonsko građansko društvo u cjelini, neovisno o etničkoj pripadnosti", dodaje Mirčevski.
Smatra i da se u Makedoniji na lokalnoj razini u općinama u kojima prevladava većinski albansko stanovništvo donose odluke samo u korist albanske etničke zajednice. Koliko je to uzelo maha, kaže Mirčevski, vidljivo je iz internetskih stranica pojedinih općina. Kao primjer navodi skopsku općinu Čair, većinski albansku koja internetsku stranicu ima dostupnu samo na albanskom jeziku.
"To znači da albanska politika nije integracijska nego znači politiku isključivanja", zaključuje.
Vedran Obućina iz Instituta za europske i globalizacijske studije navodi kako Rusija smatra da su EU i NATO izazvali krizu ne bi li poduprli stvaranje "velike Albanije". Stoga Rusi upozoravaju na Tiransku platformu koja može utjecati na regije Crne Gore, Srbije, Makedonije i Grčke.
Destabilizacija regije
Obućina upozorava na ideje o podjeli Makedonije. Kao primjer navodi američkog kongresnika Rohrabachera koji smatra da Makedonija nije država. On je javno rekao kako Kosovari i Albanci iz Makedonije trebaju postati dio Kosova, dok ostatak Makedonije može biti dio Bugarske ili bilo koje druge zemlje s kojom se Skoplje identificira.
Mirčevski se slaže da aktualno zazivanje stvaranja etnonacionalnih država destabilizira regiju i ističe da je svakom prekrajanju granica na Balkanu prethodio rat.
Ono što može zabrinjavati cijelo područje je, smatra Mirčevski, to da bi se mogući konflikt ili obrazac prekrajanja granica mogao preliti i na susjedne zemlje.
"Za Hrvatsku je u svakom slučaju važan BiH, ali i stanje u Makedoniji s obzirom na relativnu geografsku blizinu i ovisnost o turizmu", dodaje. U makedonskom se slučaju, tvrdi, isprepleću geopolitički utjecaji svjetskih i regionalnih sila. "Dok Albanska manjina ima snažnu podršku, Makedonija, ponajviše zbog grčke blokade euroatlantskih integracija, nije ostvarila značajniju međunarodnu poziciju te se samostalno ne može izboriti za vlastite interese", zaključuje Mrčevski.
