Foto: Freedom House

Jačanje populizma, nedovoljno razvijena demokratska kultura te nereagiranje vladajućih na pitanja odnosa prema nacionalnim manjinama pogodovali su smanjenju demokracije u Hrvatskoj, dok su Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo zapele između demokratskog i autoritarnog režima.

Odnos prema manjinama

Američka nevladina organizacija Freedom House, koja jednom na godinu objavljuje detaljno izvješće Nations in transit o stanju demokracije u 29 postkomunističkih država, ocijenila je stanje demokracije u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama kao loše. Glavni razlog pada demokracije jačanje je reakcionarne desnice diljem cijele Europe, pogoršanje odnosa država prema nacionalnim manjinama, ali i nedovoljno razvijena demokratska kultura u Hrvatskoj.

U kategoriji učinkovitosti vlasti, stabilnosti sustava i demokratskog karaktera, Hrvatska je na razini Srbije, Crne Gore i Mađarske

Freedom House pri izradi izvješća koristi određene kriterije, a to su izborni proces, civilno društvo, neovisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalna demokratska vladavina, zakonodavstvo i neovisnost sudstva, te korupcija, a svaka kategorija se posebno ocjenjuje. Najosjetljivija kategorija o demokraciji je kategorija nacionalne demokratske vladavine, a tiče se demokratskog karaktera i stabilnosti sustava, neovisnosti, učinkovitosti i odgovornost izvršne i zakonodavne vlasti, te demokratskog nadzora tajnih službi i vojske. Upravo je iz te kategorije Hrvatska dobila lošu ocjenu te je stavljena u istu grupu sa Srbijom, Crnom Gorom i Mađarskom.

“Rezultati su očekivani u kontekstu europske politike, gdje niti ljevica niti desnica nemaju dovoljno snažne ideje da zaustave rast populizma i obećanja koja nemaju neku dublju elaboraciju u pogledu rješavanja društvenih pitanja” navodi Ivan Rimac, politički analitičar i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Žarko Puhovski, također politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, navodi da su rezultati loši jer “Hrvatska nema pravu liberalnu demokratsku kulturu, nego su joj institucije izvanjski nametnute kao institucije formalne demokracije”. Također, navodi Puhovski, stanje se u vezi s odnosom prema manjinama pogoršava jer se desnica u Hrvatskoj više ne smatra obveznom ponašati pristojno, s obzirom da je nestao pritisak “nadgledanja” koji je bio jak tijekom procesa ulaska u EU.

Hibridni režimi

Kad govorimo o susjednim zemljama koje su pak proglašene hibridnim režimima, njih čeka još duži put stvaranja i očuvanja temeljnih demokratskih načela.

Freedom House u svom je istraživanju naveo da Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo pripadaju skupini zemalja s hibridim režimima.

Rimac navodi da su hibridni režimi skup vrlo raznorodnih političkih sustava u koje su svrstane zemlje koje nisu jasno svrstane u uobičajene tipove političke vlasti. Te zemlje nemaju sve institucije i mehanizme koje bi demokratski sustavi trebali imati.

“BiH pripada hibridnom režimu zbog neobične trodiobne vlasti zasnivane na etničkom načelu, a ne prema načelu građanske države, a Kosovo i, donekle, Albanija zbog toga što su to slabo uspostavljene države koje nemaju sve institucije ili institucije ne funkcioniraju u onom opsegu u kojem bi se to očekivalo u suverenoj državi”, objašnjava Rimac.