Foto: Edvard Šušak, HINA

Istraživanje koje pokazuje kako 80 posto roditelja smatra da bi se u hrvatske škole trebao uvesti poseban predmet koji bi se bavio isključivo medijskom pismenošću, dovoljno je alarmantan podatak za sve nas jer takve nastae za sada nema, a očito je da za njom postoji velika potreba. Nastavnici hrvatskog jezika složni su u tome da medijska pismenost nije isključivo vezana za njihov predmet, već da se radi o kompleksnom području koji obuhvaća i ostale školske predmete. Istraživanje dr. sc. Lane Ciboci, potpredsjednice Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), ukazalo je na niz problema s kojima se susreću kako nastavnici, tako i roditelji kada je riječ o medijskoj pismenosti.

Cilj okruglog stola, održanog u Zagrebu 22. veljače, bio je ukazati na važnost medijske pismenosti i medijske kulture u formalnom i izvannastavnom obrazovanju u Hrvatskoj te predložiti nove obrazovne politike. Uz dr. sc. Ciboci, sudjelovali su i Helenca Pirnat Dragičević, dipl. iur, pravobraniteljica za djecu, Maja Flego, savjetnica pravobraniteljice za djecu, izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) te izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, nacionalni EU Kids Online koordinator (DKMK) i ujedno moderator okruglog stola.

Djeca se samostalno obrazuju o medijskoj pismenosti, zatim preko prijatelja, a tek na trećem mjestu informacije i znanja dobivaju od roditelja

Analizirale su se 1852 nastavne jedinice iz udžbenika hrvatskog jezika s ciljem poboljšanja nadolazećih novih udžbenika. Prvi dio obuhvatio je djecu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a drugi dio djecu osmih razreda u osam županija. Jedan od rezultata istraživanja pokazuje da se djeca samostalno obrazuju o medijskoj pismenosti, zatim preko prijatelja, a tek na trećem mjestu informacije i znanja dobivaju od roditelja.

Foto: Edvard Šušak, HINA

Svako treće dijete u dobi od devet do 11 godina istaknulo je da im gotovo nikad nastavnici nisu predložili sigurne načine komuniciranja internetom. Lidija Kralj, prof., pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, optimistična je odlukom kako se od rujna ove godine informatika uvodi kao obavezan nastavni predmet. Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, zadovoljno je istaknuo kako svake godine dobivaju sve više prijava vezanih za nepravilnosti u medijima.

Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, zaključio je kako nemamo medijsku politiku, niti strategiju, ali da postoje dobre inicijative pojedinaca i udruga – kao što je ova Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Na nama, kao cjelokupnom društvu je da se nastavimo obrazovati i na taj način zaštititimo djecu, ali i svakog korisnika medija od neželjenih posljedica kojih smo svjedoci svakoga dana sve više.