Ženu (70) na smrt je pretukao sin s kojim je živjela. Ženu (45) ubio je suprug - žrtva nikad nije prijavila supruga za nasilno ponašanje. Ženu (30) oštrim je predmetom ubio suprug - ubojstvu je prethodila svađa, a nakon femicida ubojica je pokušao počiniti samoubojstvo. Ženu (48) ubio je njezin bivši partner - najprije je sjekirom provalio u njezin stan, gdje je živjela s kćeri, a zatim je aktivirao ručnu bombu i raznio nju i sebe. Nakon prekida veze počinitelj je žrtvu uhodio i maltretirao, a žrtva ga je prijavila policiji. Ženu (21) ubio je potencijalni dečko, policajac - ubijena je iz službenog oružja. Žrtva se prethodno žalila prijateljicama da je maltretira i kontrolira.
Nezadovoljavajuća definicija
Ivanec. Petrinja. Zaprešić. Bisag. Osijek. To je pet ovogodišnjih slučajeva femicida počinjenih dosad u Hrvatskoj. Pet od 43 slučaja koja su se dogodila u Hrvatskoj u posljednje tri godine. Pojam – femicid – kojeg nam Word zacrveni svaki put kad ga napišemo jer ga ne prepoznaje – uskoro će prepoznati hrvatsko zakonodavstvo. Od nove godine femicid će se priznati kao posebno kazneno djelo prema Kaznenom zakonu. Dosad je femicid pred zakonom i statistikama bio "nevidljiv", slučajevi su bili kvalificirani kao teško ubojstvo. Femicid to i jest, ali je i mnogo više od toga. Ponajprije, riječ je o rodno uvjetovanom ubojstvu žene. Ubojstvu žene zato što je žena.
"Zakonodavstva država članica Europske unije koje specifično uređuju pitanje femicida, uz određene specifičnosti, definiraju ga kao ubojstvo žene koje proizlazi iz nasilja koje je počinila bliska osoba ili je počinjeno zbog spola ili kao posljedica tzv. djela iz časti, mizoginih motiva, vjerskih i drugih uvjerenja…", objašnjava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Dodaje da je potrebno da se žene bolje zaštiti na kaznenopravnoj razini, kao i umrežavanjem i proaktivnim radom institucija.
U prijedlogu izmjena Kaznenog zakona uvedena je definicija femicida koja glasi: "tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora". Definicija će na doradu jer njome nije zadovoljan nitko. Preopćenita je – preuska i preširoka istodobno.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova traži da se definicija povuče na doradu kako bi se, prema uzoru na druge EU-ove države članice, propisale vrste femicida te kako bi ih se stavilo u kontekst otegotnih okolnosti.
"Postoje različiti oblici femicida. Primjerice, UN ih je kategorizirao kao: namjerna ubojstva žena i djevojaka koja su počinili intimni partneri, žene i djevojke ubili su drugi članovi obitelji, odnosno namjerna ubojstva žena koja su počinili članovi obitelji, žene i djevojke koje su ubili drugi počinitelji i koja su rodno uvjetovana", objašnjava pravobraniteljica.
Belgija kao uzor
Ako definicija u obliku u kojem je predložena uđe u zakon, femicidom bi se okarakteriziralo bilo koje ubojstvo žene, koje ne mora biti rodno uvjetovano, a neki bi pak slučajevi izašli izvan tog okvira. Na primjer, u najnovijem hrvatskom slučaju femicida u Osijeku, nije riječ o ubojstvu žene koje je počinila bliska osoba, dakle – prema trenutačnoj definiciji, to ne bi pripadalo femicidu i ne bi se počinitelj mogao kazniti kaznom koja će se prepisivati za takve slučajeve. Zato definiranju treba pristupiti iznimno oprezno, slažu se pravnici i drugi koji se bave ženskim pravima i suzbijanjem nasilja nad ženama.
"Belgija, Malta i Cipar odnedavno u svojim zakonima specifično uređuju pitanje femicida, i to čine na znatno širi način od rješenja kakvo je predloženo u nas. U tome je najdalje otišla Belgija koja je donijela poseban zakon o sprječavanju i borbi protiv femicida, rodno uvjetovanih ubojstava i nasilja koje im prethodi, a koji vidim kao model na koji bi se trebala ugledati i Hrvatska", poručuje pravobraniteljica.
Vrlo je važno imati na umu da kad dođe do femicida – već je "gotovo". Definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela, dakle, nije jedino rješenje. Jer definiranje femicida kao kaznenog djela ne vodi prevenciji jer je to predvidljiv zločin. A to je ono što trebamo – prevenciju femicida i nasilja nad ženama općenito. Osim fizičkog nasilja tu je i prisilna kontrola kao indikator femicida.
Kad govorimo o nasilju nad ženama, žene su većinski žrtve obiteljskog nasilja kao i seksualnog nasilja. Broj žrtava nasilja u obitelji 2023. godine je 4623, a od toga je 3089 žena, priopćili su nam iz Ministarstva pravosuđa i uprave. Istaknuli su da bi uvođenje samostalnog kaznenog djela teškog ubojstva bliske ženske osobe s propisanom maksimalnom kaznom dugotrajnog zatvora dala poruka kako nasilnika treba izdvojiti iz društva i sankcionirati, a žrtvi dati jaču pravnu zaštitu.
"Svrha je, dakle, uvođenja ovog kaznenog djela povećanje pravne zaštite i strože sankcioniranje počinitelja, čime bi se počinitelje ovakvih kaznenih djela odvratilo od nasilničkog ponašanja te time ujedno smanjio broj žrtava nasilja", poručuju iz Ministarstva. Pravobraniteljica dodaje da se problem obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja ne može riješiti isključivo kažnjavanjem. Istaknula je nedostatak edukacije sudaca, sutkinja i državnih odvjetnika/ca i manjak ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i počiniteljima nasilja
"Počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama, zakonskim maksimumima, čime bi se slala mnogo jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja", smatra pravobraniteljica.
