Umjetna inteligencija u različitim je oblicima prisutna već više od 50 godina, ali napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u tom području. Smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je jedan od tehnoloških fokusa Europske unije. Iako možda mislite da se s njom nikad niste susreli, ona je ipak postala široko rasprostranjena u svakodnevnom životu, a jedna od najpopularnijih inačica u posljednje vrijeme je ChatGPT koji se počeo uvlačiti i u sustav obrazovanja pa za njim posežu učenici, studenti, ali i poneki profesori. Najpopularniji je to chatbot današnjice koji je ove godine proslavio svoj prvi rođendan.
Nema dobno ograničenje
Studentica prava priznala je da je koristila ChatGPT na kolokvijima iz fizike zbog čega je, naposljetku, uspjela i proći.
"Iako mi je itekako olakšao, ne smatram ga nužno korisnim za učenje i rješavanje numeričkih zadataka. Mislim da nije poanta zadataka samo da bude riješen, nego da sam shvatiš što se traži i kako se do toga dolazi i razvijaš znanje. Pozitivno je što je objašnjen cijeli zadatak i cijeli postupak, ali loše je to što ne postoji dobno ograničenje. Na ovaj način ga djeca u osnovnoj i srednjoj školi mogu koristiti", smatra studentica pa dodaje da to nikako nije dobro jer će se onda i u budućnost naviknuti na takav način rada i zbog toga neće učiti s razumijevanjem.
Student s FER-a ChatGPT je pak koristio je da mu napiše ljubavnu pjesmu u stilu Led Zeppelinova Roberta Planta.
"Za fakultet sam tražio neke informacije kako bih provjerio pisanje na engleskom jer smatram da takav sustav ipak bolje zna gramatiku od mene. Pozitivne strane su to što je dostupan, brz i lagan za korištenje, ali vrlo lako možeš postati lijen i isključiti razmišljanje. Također, može te navesti na netočne odgovore, a ujedno mislim i da ubija maštu i kreativno promišljanje", kaže student.
Iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu objašnjavaju da ChatGPT može biti koristan alat, ali ujedno i onemogućavati adekvatno provođenje odgojno-obrazovnog procesa, s naglaskom na vrednovanje i ocjenjivanje učenika.
"S jedne strane on omogućuje učenicima, ali i nastavnicima da brzo i lako dođu do kratkog, sažetog pregleda nekog područja ili neke ključne informacije. Ipak, on otvara i mogućnost za varanje pri pisanim zadatcima. Recentna zbivanja pokazuju da ChatGPT u neku mjeru već mijenja obrazovanje, posebice na visokoškolskoj razini", dodaju u Institutu.
Naime, na međunarodnim se sveučilištima već pojavljuju različita softverska rješenja za "lov" na studente koji pri pisanju seminarskih radova koriste to i druga rješenja povezana s umjetnom inteligencijom.
Od softvera ne treba bježati
Ono što je zanimljivo, napominju u Institutu, jest da njihova istraživanja na nacionalno reprezentativnim uzorcima učenika osnovnih i srednjih škola upućuju na to da oni procjenjuju da je učinak digitalne tehnologije na njihovo učenje negativan. S druge strane, smatraju da one pozitivno utječu na dostupnost informacija.
"Iako se to može činiti paradoksalnim, upozorava na razliku između učenja i puke informacije. Naime, iako učenici putem ChatGPT-a mogu lako dobiti određenu informaciju, za učenje je važno kako je povezati s prethodnim znanjem, iskoristiti za stvaranje novog znanja ili unaprjeđivanje vještina. Korištenje u svrhu pisanja pjesama, knjiga ili sličnog ovise o trenutačnom kreativnom potencijalu i idejama učenika koji daje "naredbu" softveru", kažu u Institutu. Dodaju da je stoga upitno koliko ChatGPT u trenutačnoj točki razvoja može pridonijeti razvoju kreativnog ili kritičkog mišljenja učenika, ali to može biti dobar alat za inicijalni pregled informacija.
"Nema potrebe bježati od novih softverskih rješenja i umjetne inteligencije, nego je treba iskoristiti na prave načine, poput već spomenute mogućnosti dolaženja do izvora literature ili izražavanja kreativnosti učenika u literarnom i umjetničkom području. U pogledu varanja i sličnih zloporaba, uz jasno definirana pravila, trebaju biti i definirane posljedice takvih ponašanja. Treba imati na umu i provjere znanja koje se ne temelje na reprodukciji činjenica, nego na tome da učenici pokušaju inovativno povezati znanje i vještine iz određenog predmeta ili područja također mogu onemogućiti učenike u rješavanju zadataka putem softverskih rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji", zaključuju iz Instituta.
