Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Poznato je da danas gotovo svatko želi biti predsjednik, ali ponekad se čini da nitko nije dorastao toj dužnosti. Kandidaturu za predsjednika Hrvatske najavila su za nove, sedme predsjedničke izbore, neka već dobro poznata imena, ali i neki outsideri. Zoran Milanović, Miroslav Škoro i trenutačna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najčešće su spominjani favoriti. Osim svima dobro poznatog trojca, ambicije za Pantovčak pokazali su Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Vlaho Orepić, Tomislav Panenić, Katarina Peović, Dalija Orešković, Dejan Kovač i Josip Juretić, Marko Vučetić, Ante Simonić, redatelj Milan Bandić, Goran Jurišić, Antun Babić te Anto Đapić, a kanididaturu je najavila i – Ava Karabatić.

Nisu svi službeni kandidati

“Aktualna je predsjednica i dalje favoritkinja nadolazećih izbora. Premijerova stranka koja ju podupire i dalje, baš kao i ona, vodi u anketama, a i posjeduje značajnu infrastrukturu na terenu, koju će drugi kandidati teško moći pratiti. Međutim, i SDP i njihov kandidat Milanović iz mjeseca u mjesec smanjuju razliku naspram HDZ-a. Stoga, usprkos širokoj popularnosti Miroslava Škore i njegovoj snažnoj aktivnosti prije kampanje na društvenim mrežama, Milanović ima prilično dobre izglede za ulazak u drugi krug i ozbiljno ugrožavanje Grabar-Kitarović”, smatra politolog Višeslav Raos.

“Istina je da je podrška Kolindi Grabar-Kitarović niža nego ona Ive Josipovića u isto vrijeme prije pet godina, no ima i mnogo sličnosti. On je imao visok rejting do samih izbora, kada se iznenada kao protukandidat u istom biračkom tijelu pojavio Vilibor Sinčić. To je u ovom ciklusu već sada napravio Miroslav Škoro i može se reći da se je Grabar-Kitarović stabilizirala na 34 posto prema zadnja dva Crobarometra. To je odličan rezultat ako se uzme u obzir da Škoro nosi 20 posto u ovom trenutku. Dakle sve treba gledati imajući u vidu trenutačne okolnosti koje nisu uvijek usporedive”, rekao je za Global Krešimir Macan, stručnjak za odnose s javnošću.

Dodao je kako je bitka dosta neizvjesna, ali ako aktualna predsjednica dobro odradi kampanju onda je ona favorit. S druge strane, istaknuo je, borba se može i zakomplicirati za samo nekoliko postotaka između prvoga i drugog, ili pak drugoga i trećeg kandidata. Također, smatra Macan, planove bi svima mogao poremetiti Miroslav Kolakušić, u slučaju da odluči aktivnije sudjelovati u kampanji, jer njegovo biračko tijelo uključuje i lijeve i desne u omjeru 2:1.

Treba skupiti potpise

Što se zastupljenosti u medijima tiče, Raos kaže da medijske kuće “hrane” svoje čitateljstvo bilo čime što je novo i nepoznato te stoga često daju prostor neetabliranim (potencijalnim) kandidatima. Dakako, zaključuje, može se očekivati da neće svi natjecatelji koji su istaknuli kandidaturu doista i sudjelovati u izbornom procesu, tj. neće svi moći skupiti potpise, nego će se mediji baviti samo s njih nekolicinu.

“Mediji vode brigu da dovoljno prostora daju favoritima jer značajno odskaču od ostatka potencijalnih kandidata. Oni koji imaju što reći, poput Dejana Kovača, ili pak koji provociraju poput Milana Bandića 2, dobit će više prostora”, mišljenja je pak Macan.

‘Ne vidim ljude koji su sposobni osnažiti i unaprijediti ovu državu, nego mislim da im se samo sviđa ideja da budu na čelu. Iskreno se nadam da će me razuvjeriti’, kaže studentica Gjive Lukšić

Bivša predsjednica Hrvatskog politološkog društva Davorka Budimir podsjeća da je do početka službene predsjedničke kampanje ostalo još vremena.

“Zakonom o izboru predsjednika RH predviđeno je da svaki kandidat mora prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača, a svaki birač svoj potpis može dati samo jednom od njih. To je prva stuba koju kandidati moraju proći, a to nije jednostavno ako iza pojedinca ne stoji podrška na terenu”, ističe Budimir.

No čak i s velikim izborom, studentica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Gjive Lukšić kaže da na ovim izborima neće glasati jer nije zadovoljna niti jednim kandidatom.

“Ne vidim u njima ljude koji su sposobni osnažiti i unaprijediti ovu državu, nego mislim da im se samo sviđa ideja da budu na čelu. Iskreno se nadam da će me razuvjeriti”, kaže Gjive.

U želji da se već sada dobije uvid u to koga javnost želi vidjeti u ulozi predsjednika RH, počele su se provoditi brojne ankete u kojima ispitanici uglavnom najveću podršku daju aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Politolog Višeslav Raos kaže da medijske kuće “hrane” svoje čitateljstvo bilo čime što je novo i nepoznato te stoga često daju prostor neetabliranim (potencijalnim) kandidatima

Ponekad se čini da Milanović izbore želi osvojiti karakterom, ali nije zanemariva činjenica da ga velik dio birača smatra bahatim i svadljivim. No Zoranu Milanoviću prije nešto više od mjesec dana umro je otac, a 21. rujna i brat, te se Milanović odlučio privremeno obustaviti predizborne aktivnosti i posvetiti se obitelji.

Mladi razočarani izborom

Škoro se, s druge strane, predstavlja kao “čovjek od naroda”. Za njega birači mogu glasati jedino na temelju unaprijed danog povjerenja, a to nije lak zadatak. Mnogi su se počeli pitati je li Škoro uopće podoban za predsjednika s obzirom na nedavne zdravstvene tegobe. Kad je riječ o Kolindi Grabar-Kitarović, najčešće se govori o njezinim ispadima i gafovima. Ona zna kako iskoristiti medijski prostor i tako pokušava privući pozornost. Kolindi birači zamjeraju nedosljednost te neprimjereno ponašanje.

Foto: Davor Puklavec/ Pixsell

Ivan Pernar postao je poznat po širenjima teorija zavjere, Josip Juretić nosio je lijes kroz Zagreb u kojemu je bila “pokopana” hrvatska država, Kolakušić Hrvatsku želi pretvoriti u autoritarnu državu, a Orešković se odlučila kandidirati za predsjednicu kada joj je sve ostalo krenulo “nizbrdo”. Građani, pa tako i studenti, počeli su zapitkivati vrijedi li uopće ikome dati glas.

Sve osobe koje prije objave liste kandidata i prije samog raspisivanja izbora najavljuju svoju kandidaturu, smatraju se potencijalnim kandidatima, a ne kandidatima u smislu zakona”, kažu iz DIP-a.

Studentica Ekonomskog fakulteta u Splitu Barbara Vuković misli da je ovaj veliki broj kandidata za predsjednika najbolji pokazatelj koliko je Lijepoj Našoj potrebna korjenita promjena, i to što prije.

“Smatram da kandidati obećavaju ono što neće ispuniti, i ne samo to, nego i ono što teoretski uopće ne mogu. Ili oni ne znaju koje ovlasti ima predsjednik ili se nadaju da narod ne zna. U svakom slučaju mi ispaštamo”, kaže Barbara.

Ipak, treba biti svjestan da nitko od potencijalnih kandidata nije predao potrebnih 10.000 potpisa, pa čak ni “popularni trio”. Upitali smo Državno izborno povjerenstvo zašto kandidati koji se “igraju” svojom kandidaturom i još nemaju dovoljno potpisa dobivaju toliko medijskog prostora.

“U razdoblju prije nastupa izborne promidžbe, mediji predstavljaju potencijalne kandidate sukladno svojoj uređivačkoj politici. Sve osobe koje prije objave liste kandidata i prije samog raspisivanja izbora najavljuju svoju kandidaturu, smatraju se potencijalnim kandidatima, a ne kandidatima u smislu zakona”, kažu iz DIP-a.

Novopečena studentica Pravnog fakulteta u Splitu Nina pak kaže da ne planira nikome dati svoj glas jer smatra da nitko od kandidata nije sposoban voditi državu. Očito je kako studenti gube povjerenje i nadu, a mi se pitamo, hoće li im ih tko vratiti?