Foto: Dalibora Bajić

Staro dalmatinsko selo. Popločano prostrano dvorište okruženo kamenim kućama koje odišu tradicionalnim dalmatinskim štihom. Na sredini dvorišta laganu i romantičnu muziku svira svadbeni bend iznad čijih se glava se nalazi mreža isprepletenih lampica koje se protežu iznad cijelog plesnog podijuma.

Oko podijuma se nalaze četiri dugačka četvrtasta stola, ukrašena rozim i bijelim cvijećem, šarenim jastučićima i dugačkim, uskim bijelim svijećama. U tom romantičnom okruženju, gosti koji se nalaze za stolovima, promatraju mladence koji u predvečerje na svoj veliki dan, plešu svoj prvi svadbeni ples.

Stožer propisao mjere

Ovako je trebala izgledati svadba Laure i Dine, koja se trebala održati sredinom svibnja. Međutim, zbog trenutačne krizne situacije uzrokovane koronavirusom njihovo je vjenčanje otkazano. Kao i mnogi drugi parovi koji su trebali uživati u vlastitim svadbenim svečanostima tijekom svibnja i lipnja, jednostavno su svoj veliki dan morali odgoditi za neka bolja i sigurnija vremena.

“Recentna je virusna kriza po razini destrukcije gospodarstva i društva općenito odmah iza ratnih kriza i sasvim će se sigurno u negativnom smislu odraziti na demografske pokazatelje kao što su pojačani prirodni pad i smrtnost, smanjivanje rodnosti, starenje ukupne populacije i slično. Pretpostavka je na temelju dosadašnjih trendova, korelacijske uvjetovanosti i siline krize da će vjenčanja vrlo vjerojatno biti na najmanjoj godišnjoj razini dosad”, osvrće se na cjelokupnu demografsku sliku demograf Stjepan Šterc.

Kako onda vjenčanja izgledaju danas, u ovim izvanrednim i teškim okolnostima?

Stožer civilne zaštite još u počecima pandemije propisao je jasne mjere: “Sklapanje braka, u građanskom ili vjerskom obliku, te sklapanje životnog partnerstva održava se isključivo u krugu najuže obitelji te službene osobe ili predstavnika vjerske zajednice, poštujući mjere i upute koje donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ni jedan od sudionika ne smije imati povišenu tjelesnu temperaturu niti imati simptome akutne respiratorne infekcije”.

‘Niti jedno vjenčanje nije održano. Sva su prebačena za iduću godinu’, kaže organizatorica vjenčanja Nina Blečić

A koliko se parova zapravo odlučuje na ovakvu vrstu vjenčanja prilagođenu trenutnoj situaciji, pitali smo Ninu Blečić, organizatoricu vjenčanja, koja u normalnim okolnostima od svibnja do rujna ima pune ruke posla.

“Niti jedno vjenčanje nije održano. Sva su prebačena za iduću godinu. Što se tiče ljetnih vjenčanja, bila su razmišljanja nekih klijenata da se i ona prebace, no ja sam ih nekom svojom vlastitom inicijativom odgovorila i molila da se još malo strpe da vidimo hoće li se situacija malo smiriti i ta vjenčanja ipak održati, čemu ova sadašnja situacija uvelike pridonosi”, kazala je Blečić.

Foto: Vlado Cvirn

A budući da je Stožer civilne zaštite zadnjih dana polako počeo popuštati s mjerama, Nina bi možda mogla imati pravo i tijekom kasnih ljetnih mjeseci ipak bude dopušteno održavanje svadbenih svečanosti. Ipak, koronavirus je već nanio veliku štetu sveukupnom društvenom životu pa bismo ove godine mogli imati daleko manji broj vjenčanja nego inače.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, posljednjih se godina parovi sve manje odlučuju na sklapanje brakova. I dok su 2008. godine sklopljena 23.373 braka, 2018. godine se na ovaj životni korak odlučio tek 19.921 par.

Ništa od ceremonija

U nekim kulturama, poput indijske, ceremonije u “normalnim” okolnostima traju i po nekoliko dana te se odvijaju na više lokacija. Hrvati najčešće ne idu do te mjere da svadbene svečanosti proslavljaju po četiri ili pet dana, ali i u Hrvatskoj većina mladenaca jedan od svojih najvažnijih dana u životu želi obilježiti na poseban način koji će pamtiti do kraja života.

S obzirom na trenutačnu situaciju i u skladu s predviđanjima demografa Šterca, ove godine ćemo vjerojatno imati najmanji broj broj vjenčanja u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina. Dosad je najmanji broj vjenčanja održan 2013. godine, njih tek 19.169, ali ove godine taj će broj vjerojatno biti i znatno manji.