Foto: Petra Kovačević

Izbori za Europski parlament su iza ugla, a političari su krenuli s kampanjama na temelju kojih će građani izabrati svojih 12 predstavnika. Predizborno doba vrvi lažnim činjenicama i neutemeljenim obećanjima kojima se skupljaju glasovi pa je EJTA (European Journalism Training Association) okupio 20 fakulteta čiji se studenti EU-ovim projektom Factcheck hvatati u koštac s potencijalno neistinitim i za javnost uljepšanim izjavama kandidata za EU-ov parlament.

“Naša je zadaća upozoriti na važnost factcheckinga općenito, popularizirati izbore za Europski parlament, ali i olakšati ili, zapravo, otežati odluku za koga glasati”, objašnjava Mihaela, jedna od sedam studentica i studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji su se okušali u ocjenjivanju istinitosti činjenica potencijalnih predstavnika.

Od tvrdnje do presude

U sklopu seminarske grupe kolegija Televizijsko novinarstvo pod vodstvom Petre Kovačević, studenti Ivan Kužela, Lucija Marčec, Emilio Marinović, Danijel Matkov, Mihaela Orehovec, Ivana Turković i Lucija Vulić izabrani su da svakodnevno pročešljavaju sve im dostupne medije u lovu na obećanja i tvrdnje hrvatskih kandidata, u čemu im pomaže i nositeljica predmeta prof. dr. sc. Tena Perišin, koja je ujedno i predstavnica FPZG-a u EJTA-i.

“Najveću ulogu imaju studenti, a to smatram vrlo kvalitetnom karakteristikom zato što su upravo mladi ljudi ti koji bi trebali nastojati promijeniti društvo na bolje, za njih same i njihovu budućnost”, tvrdi Danijel.

‘Često je bilo teško naći izjavu političara koja zapravo sadrži činjenicu za provjeru’, kaže Petra Kovačević koja je vodila studente u sklopu seminarske grupe kolegija Televizijsko novinarstvo

Zasad su u objavljenim člancima analizirane izjave Mislava Kolakušića i Biljane Borzan, a iza zaključaka stoje sati istrage, provjere svih podataka u internetskim bazama podataka i arhivima, dugotrajno čitanje zakona, kao i konzultacije sa stručnjacima.

“Koliko god je mukotrpan proces, na kraju je stvarno zanimljivo vidjeti kako sve funkcionira i doći do zaključka je li netko izrekao laž ili istinu”, otkriva Mihaela. S njom se slaže Ivan kojeg je objava njegova teksta uvjerila da se muka isplatila pa je gotovo zaboravio na napore s kojima se susreo istražujući.

I Perišin ističe kako je najveće zadovoljstvo vidjeti objavljen tekst njezinih studenata na stranici EU Factchecka.

“Često je bilo teško naći izjavu političara koja zapravo sadrži činjenicu za provjeru”, kaže Petra Kovačević. Emilija je također posebno iznenadio manjak provjerljivih informacija.

Povratak vjere u novinare

Istraživanja javnog mnijenja dokazala su da Hrvati gotovo uopće ne vjeruju svojim političarima, i Mihaela je priznala da je uvijek očekivala laži i u istragu ulazila s dozom skepticizma. Hrvatski građani sumnjaju i u instituciju koja bi ih trebala informirati i obrazovati medije.

“Ljudi danas rijetko vjeruju medijima, a to se može promijeniti samo ako se promijeni novinarska praksa, a to mora početi od obrazovanja novinara, zato je ovaj projekt naročito koristan”, smatra Lucija Marčec.

Lucija Vulić i Emilio misle da je jedina mana EU-ova Factchecka njegov malen doseg koji bi se mogao povećati jedino ako mainstream mediji prihvate takav način izvještavanja.

Kovačević pak smatra kako je fokus ipak na novinarima jer projekti poput ovih prije svega podsjećaju da je bit njihova posla ne uzimati sve zdravo za gotovo i kako je dobra priprema i provjera činjenica zapravo najvažniji dio njihova posla.

“Provjera točnosti informacija mora postati redakcijska praksa, ali i sastavni dio medijskog opismenjivanja građana, primatelja informacija”, zaključuje profesorica Perišin.