Foto: Pixabay

Nema korone i klubovi su puni. Dvije prijateljice se fotografiraju u toaletu kluba, a u pozadini fotografije vidi se treća, vidno pijana djevojka. Prve dvije djevojke bez razmišljanja objavljuju fotografiju na svom profilu na Instagramu. Slika postaje viralna zbog djevojke u pozadini jer je savršen materijal za izradu popularnih memeova. Djevojci je tim činom narušeno jedno od temeljnih ljudskih prava – privatnost. Mogu li djevojke koje su objavile fotografiju i zakonski odgovarati za “nevinu” objavu na mrežama?

Ništa bez privole

Opća uredba o zaštiti podataka, poznatija kao GDPR, većinskim se dijelom tiče komercijalnih i profesionalnih aktivnosti, ali stručnjaci otkrivaju može li se primijeniti i na fotografiranje običnih građana i objavljivanje njihovih fotografija na društvenim mrežama.

Stručnjakinja za GDPR iz Parser compliancea Marija Bošković Batarelo objašnjava da se GDPR ne primjenjuje na naše privatne fotografije u mobitelu i drugim uređajima, ali da se vrlo lako može izaći iz takvih takozvanih kućnih aktivnosti. Za primjer navodi poznati slučaj iz devedesetih kad je jedna gospođa u sklopu tečaja izrade internetske stranice javno objavljivala fotografije i podatke o svojim prijateljicama iz crkve. Ustanovljeno je kršenje zakona o zaštiti podataka jer se bez znanja osoba radilo o javnoj objavi fotografija i zdravstvenih podataka fizičkih osoba. Bošković Batarelo pojašnjava i slučajeve fotografiranja drugih ljudi na javnom mjestu i tvrdi da je važno definirati gdje se te fotografije objavljuju.

Fotografiranje privatnim uređajima ne potpada pod primjenu Opće uredbe te stoga navedena aktivnost ne ulazi u opseg zakonske odgovornosti i djelokrug Opće uredbe, navodi stručnjakinja za GDPR, izv. prof. dr. sc. Marija Boban

“Fotografije su osobni podaci. Ako objavljujemo fotografije osoba na društvenoj mreži bez znanja druge osobe, možemo povrijediti pravo osobnosti te osobe. Ako prouzročimo materijalnu ili nematerijalnu štetu toj osobi zbog objave fotografije na društvenoj mreži, možemo odgovarati za naknadu štete ako nas osoba tuži”, kaže Marija Bošković Batarelo.

Napominje da fotografirana osoba može tražiti uklanjanje fotografije, a u slučaju težih oblika nedopuštene obrade osobnih podataka, može odgovarati na kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora.

Stručnjakinja za GDPR, izv. prof. dr. sc. Marija Boban objašnjava dio GDPR-a o fotografiranju sudionika određenih događaja. Ističe da fotografiranje privatnim uređajima ne potpada pod primjenu Opće uredbe te stoga navedena aktivnost ne ulazi u opseg zakonske odgovornosti i djelokrug Opće uredbe. Međutim, ako navedene fotografije budu javno objavljene, tada će takva obrada osobnih podataka potpadati pod primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka.

Svijest građana i dalje nedovoljna

Boban tvrdi da osoba uvijek mora dati privolu za obradu te da u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor i potom obrađivanje njezinih osobnih podataka prestaje, osim ako postoje legitimni razlozi za nastavak obrade. Pri procjeni postoje li legitimni razlozi, treba uzeti u obzir to je li riječ o skupnoj fotografiji ili je pojedinac izdvojen iz mase. Također, važno je i je li osoba pri objavi fotografije na društvenoj mreži označena jer se je time može identificirati i izravno utjecati na njezinu privatnost.

Boban smatra da građani još nisu svjesni svojih prava na zaštitu osobnih podataka.

“Edukacijom građana, a pritom osobitu pozornost treba posvetiti edukaciji djece od najranije dobi kroz edukacijske radionice, nacionalne promotivne kampanje i slično, nužno je aktivno raditi na podizanju svijesti o potrebi zaštite vlastite, ali i tuđe privatnosti kao temeljnog ljudskog prava u današnjem informacijskom društvu”, tvrdi prof. Boban.

‘Ako objavljujemo fotografije osoba na društvenoj mreži bez znanja druge osobe, možemo povrijediti pravo osobnosti te osobe’, objašnjava Marija Bošković Batarelo

Voditelj operativnog poslovanja u fotoagenciji i videoagenciji Pixsell Petar Glebov objašnjava da je snimanje i fotografiranje bilo koje osobe dopušteno samo u slučaju legitimnog interesa ili uz privolu te osobe. Tako, naprimjer, osobu osumnjičenu za počinjenje kaznenog djela fotografi Pixsella imaju pravo snimati jer postoji javni interes.

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka tvrde da su zaprimili samo nekoliko pritužbi i upita vezanih uz fotografiranje privatnih osoba na javnom mjestu i objave takvih fotografija. Također smatraju da svijest građana o važnosti zaštite osobnih podataka nije na zadovoljavajućoj razini, stoga oni provode edukacije da bi se stanje popravilo.