Foto: Pixabay

Lokalni izbori su prošli, a prema navodima Državnog izbornog povjerenstva, na glasovanje u prvom krugu izašlo je 35,54 posto birača. To je 0,39 posto više u odnosu prema izlasku na izbore prije četiri godine. Ipak, kada govorimo o izlasku mladih birača, u Hrvatskoj je godinama prisutan trend demotiviranosti mladih prema politici.

Medijski prilozi koji sadrže intervjue s mladima o njihovim stavovima prema izborima potvrđuju takvo stanje, a i razgovori s mladim biračima daju naslutiti njihovu političku apatiju. Na upit o postotku izlaznosti mladih na lokalne izbore 2021., iz DIP-a navode da ne raspolažu podatcima, odnosno da se raspoloživi podatci ne analiziraju tako da su poznati oni o dobnoj skupini birača. Ipak, građani prije glasovanja daju na uvid osobnu iskaznicu da bi dežurni zapisali njihove identifikacijske podatke. Tako bi se mogli prikupiti podaci o dobnim skupinama kao važan i relevantan pokazatelj odziva mladih na glasovanje.

Webinari dokazali interes

Početkom 2021. Državno izborno povjerenstvo kreiralo je edukativne webinare u sklopu projekta “I moj glas je bitan”, da bi se mlade birače upoznalo s izborima u Hrvatskoj. Edukacija je trajala do kraja travnja ove godine i tijekom nje je 756 učenika izjavilo da je zadovoljno edukacijom, a njih 71 posto je izjavilo da namjerava ispuniti svoju građansku dužnost na lokalnim izborima. No može li kratkoročna kampanja motivirati mlade da izađu na izbore? Koje se još akcije mogu poduzeti da bi se mladi napokon angažirali na građanskim dužnostima?

Neki učenici, na primjer, u gimnazijama, imaju prigodu slušati predmet Politika i gospodarstvo (PiG), gdje mogu naučiti osnove o pojmovima iz politike i ekonomije, dok se o građanskim odgovornostima samo površno govori. Uz to, on nije prisutan u svim srednjim školama. Agencija za odgoj i obrazovanje je 2012. raspisala Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja za uvođenje građanskog odgoja kao predmeta u osnovnim i srednjim školama na području Hrvatske. U kurikulu je navedeno da bi to bio školski predmet kojemu cilj nije isključivo faktografsko znanje nego osposobljavanje učenika za kompetentno djelovanje u različitim područjima života.

na razini SDP-a nije postojala snažna politička volja da se krene u implementaciju kurikula u svim školama

Izrada kurikula je polazila od ideje da je građanski odgoj formalni odgojno-obrazovni okvir za stvaranje kompetentnih građana za aktivno sudjelovanje u društvenim, političkim, kulturnim i gospodarskim pitanjima o demokratskom razvoju Hrvatske, ali i ostatka svijeta.

U školskoj godini 2012./2013. kurikul je eksperimentalno proveden u 12 hrvatskih škola. Ministarstvo znanosti i obrazovanja okupilo je tim stručnjaka – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Nakon što je eksperiment proveden, slijedilo je revidiranje rezultata praćenja provedbe eksperimenta na temelju empirijskih podataka.

Manjak političke volje

U to vrijeme dužnost ministra znanosti i obrazovanja obnašao je Željko Jovanović, a građanski odgoj bio je u jeku javne rasprave. Kako ističe profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj, ono što je bilo zanimljivo jest da je on zapravo uspostavio dosta dobar odnos s ljudima iz akademske zajednice i ljudima iz nevladinih organizacija i cijela ta eksperimentalna provedba je zapravo bila u suradnji s GOOD inicijativom. Očekivalo se da će se građanski odgoj uvesti kao nastavni predmet.

‘Desnica odbacuje građanski odgoj i obrazovanje a priori, ljevica odbacuje vjeronauk a priori, bez pokušaja da se potrude shvatiti argumente druge strane’, objašnjava profesor Šalaj

Rezultati javne rasprave nikad se nisu objavili nakon eksperimenta iz 2012. Šalaj tvrdi da su se prema njegovu sudu dogodila dva ključna događaja koja su utjecala na odbijanje prihvaćanja građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u školama.

“Željka Jovanovića je tada u toj nekoj široj smjeni ministara zamijenio Vedran Mornar. On je vrlo brzo nakon toga rekao da nije on protiv građanskog odgoja i obrazovanja, ali da misli da ne trebaju neki zasebni, posebni predmeti, nego sve se to može provoditi međupredmetno”, kaže Šalaj i dodaje da je drugi, prema njegovu sudu, čak i važniji razlog, to što na razini SDP-a kao glavne stranke vladajuće koalicije u to doba nije postojala snažna politička volja da se s tim krene u implementaciju u svim školama.

Uvijek nove isprike

Nakon dolaska novog ministra očekivanja su bila takva da će građanski odgoj biti uveden kao predmet u školama. Međutim, to se nije dogodilo. Šalaj ističe da je vladajuća stranka pronašla formalne razloge zbog kojih građanski odgoj ipak ne treba uvesti u škole. Preopterećenost školskih sati, nedovoljan broj nastavnika i stručnjaka za provođenje nastave građanskog odgoja, manjak potrebe za novim školskim predmetima neki su od tih razloga. Javnost je čula samo jednu stranu, dok su mišljenja sudionika eksperimenta iz 2012. bila prešućena.

“To je jedno šire pitanje izostanka dijaloške kulture u hrvatskom društvu, dakle, ili rasprave nema ili se na početku zakopamo u svoje ideološke rovove i onda odbacujemo. Desnica odbacuje građanski odgoj i obrazovanje a priori, ljevica odbacuje vjeronauk a priori, bez pokušaja da se potrude shvatiti argumente one druge strane”, smatra Šalaj.

Iskustvo nastavnika: potreba postoji, ali učenici bi sami trebali odlučiti žele li na predmet

Ondašnji profesor povijesti Branimir Katalenac bio je jedan od nastavnika koji je pristao provoditi građanski odgoj tijekom eksperimenta u Srednjoj školi Dugo Selo. Ističe da su nastavnici imali autonomiju izrade operativnih izvedbenih programa prema smjernicama kurikula.

“Naglasak kurikula bio je na projektnoj nastavi na način da se izbjegne teoretsko-činjenično učenje i da se forsira metoda učenja kroz samostalno učenikovo traženje, analizu i vrednovanje informacija do kojih dolazi”, kaže Katalenac.

Tvrdi i da su teme koje su se obrađivale bile iste kao one koje stoje u današnjem kurikulu GOO kao međupredmetne teme – demokracija, civilno društvo, ljudska prava i slično. Katalenac ističe da potreba za građanskim odgojem postoji, ali pod uvjetom da učenici sami odluče hoće li ga slušati.

Rijeka je prva preuzela inicijativu i uvela predmet u škole

Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je, nakon eksperimenta provedenog 2012. godine, preuzeo vlastitu inicijativu te uveo građanski odgoj i obrazovanje (GOO) kao samostalni predmet u riječke škole. Riječki model GOO-a do sada je preuzelo devet gradova, tri županije i jedna osnovna škola, a sve s idejom da se uspostaviti sustav vrijednosti koji se temelji na odgovornosti, solidarnosti, razumijevanju, prihvaćanju različitosti, ukidanju nasilja.

GOO sve do danas nije uveden u većini gradova Hrvatske, a mladi uglavnom ne žele postati aktivni građani što zbog manjka motivacije, što zbog manjka znanja. Provođenje projekata u školama putem edukativnih webinara je dobar korak za poboljšanje trenutačne statistike. Građanski odgoj još nije tema javne rasprave, no nakon poražavajuće izlaznosti mladih na izbore, možda uskoro postane.