Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Slabi li u Hrvatskoj desni centar, a jača ekstremnija desnica? Je li i ljevica napokon počela hvatati uzlaznu putanju? Jesu li neki novi pojedinci nova nada ili samo populistički prenapuhani balon?

Sva su se ta pitanja otvorila nakon izbora za Europski parlament, kada su rezultati iznenadili i političare i birače, a mogli bi nagovijestiti i neke nove trendove koji će biti temelj za sljedeće parlamentarne izbore u našoj zemlji.

Naime, HDZ je dobio četiri mandata, isto toliko i SDP, a Hrvatski suverenisti, NL Mislav Kolakušić, Živi zid i Amsterdamska koalicija po jedan mandat. Iznenađenje je da je HDZ osvojio dva mandata manje, a SDP jedan mandat više od očekivanoga.

Nema ujedinjenja desnih

“Mislim da desnica u Hrvatskoj ne slabi nego jača, ali zato među desnicom slabi utjecaj HDZ-a, koji je, prema mnogim mišljenjima, razočarao svoje konzervativnije birače glasovanjem za Istanbulsku i Marakešku konvenciju, te ulaženjem u koaliciju sa SDSS-om”, smatra studentica Mia Bura.

Student politologije Eugen Anđelković pak misli da je desnica u Hrvatskoj konstanta te da će uvijek imati svoje simpatizere koji će glasovati za desne stranke.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

“Niti jedna stranka osim Suverenista nije prešla izborni prag jer je desnica razjedinjena, čini mi se da su si zajedno mogli osigurati tri ili četiri mandata” kaže Eugen. Što se slabijeg uspjeha HDZ-a tiče, smatra da je postojala određena stigma prema nositelju liste Karlu Ressleru radi njegove obiteljske veze s Vladimirom Šeksom, što se može percipirati kao nepotizam.

No naš ugledni politički analitičar Višeslav Raos ne bi se složio s takvom konstatacijom. On kaže da “obiteljske veze nemaju veze s time, nego sa sastavom liste koja je u percepciji dijela birača i članova HDZ-a doživljena kao forsiranje s vrha stranke, lišeno jakih, iskusnih”. Nije optimističan ni o ujedinjenju desnice nakon ovih izbora.

‘Ovaj rezultat je donekle stabilizirao položaj Davora Bernardića na čelu SDP-a, no i dalje nije konsolidirao stranku, tako da je put do stanja u kojem SDP može konkurirati za premijerski položaj još dug’, smatra Raos

“Postoje jasne ideološke razlike između Marijane Petir, Ruže Tomašić i Brune Esih, tako da takav pothvat baš i nije očekivan”, ističe Raos.

‘Afere i bahatost vlasti’

Premijer Andrej Plenković, ujedno i predsjednik HDZ-a, u prvim reakcijama nakon izbora rekao je kako nije pretjerano zadovoljan.

“Ono što se dogodilo na ovim izborima velika je disperzija glasova, dakle, mnogo ljudi gdje su se svi angažirali da privuku velik broj birača. S te strane, mogu reći da nisam zadovoljan, ali sam zadovoljan time da smo išli samostalno, da smo osvojili četiri mandata”, rekao je svojedobno Plenković.

Raos nakon svega ipak ne vidi pretjerano značajno jačanje ljevog centra nakon ovih izbora.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

“Ovaj rezultat je donekle stabilizirao poziciju Davora Bernardića na čelu SDP-a, ali i i dalje nije konsolidirao stranku, tako da je put do stanja u kojem SDP može konkurirati za premijerski položaj još dug”, smatra Raos.

Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti, svojedobno je izjavio kako su za ovako nizak rezultat desnog centra krive “afere i bahatost vlasti”.

“Premijer Plenković potpuno je ignorirao zahtjeve da se javnosti otkriju autori sistemskog zakona, tzv. lex Agrokora. Građane je takav način rješavanja problema i donošenja lex Agrokora iritirao. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva angažira određene eksperte, s kojima je i Plenković imao kontakte, i zakon pišu tako da iz svega toga mogu izvući veliku financijsku korist”, kaže Zakošek otvoreno.

Iznenađenja s lista

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ipak, najveće iznenađenje generalno je velik uspjeh Nezavisne liste Mislava Kolakušića. Osvojio je 7,73 posto glasova i tako si osigurao mjesto u Bruxellesu, i to ispred Živog zida. Mnogi kao razlog navode njegovu prijašnju borbu protiv korupcije, a Kolakušić je sudac koji je prvi javno napao predstečajne nagodbe koje je zdušno gurala Vlada Zorana Milanovića i tadašnji ministar financija Slavko Linić.

“Proboj Kolakušića iskreno je i mene iznanadio s obzirom na to da je kandidat i nositelj nezavisne liste i nije toliko poznat široj javnosti”, rekla je studentica politologije Katarina Palinić.

No politički analitičar Raos nije toliko optimističan o toj nezavisnoj listi i njegovoj borbi protiv korupcije.

“Razočarani birači Mosta i Živoga zida prešli su Kolakušiću. Međutim, daljnji uspjeh ove liste bit će, najvjerojatnije, kratkoga daha, taj balon brzo će se ispuhati”, zaključio je Raos.

Uspjeh kampanje #ovajputglasam

Sama izlaznost na izbore za Europski parlament bila je 29,86 posto, što je znatno više od prošlih europskih izbora. Kampanja #ovajputglasam stvorena je upravo kako bi birače privukli na birališta, a priključilo joj se više od 28.000 ljudi pa je po broju registriranih Hrvatska bila odmah iz Njemačke.

“Najveća snaga kampanje bili su mladi koji su se spremno angažirali kako bi potaknuli svoje vršnjake na sudjelovanje u izbornom procesu. Neumorno su radili na organizaciji radionica i predavanja, ali i opuštenijih druženja uz pub-kvizove i filmske večeri”, kaže nam Barbara Peranić iz ureda za Europski parlament u Hrvatskoj. Kroz kampanju je tako zapravo stvorena mreža Europljana koji su se spremni aktivirati na oblikovanju Unije, a Europski parlament je time odlučio nastaviti povezivati pojedince, organizacije, volontere i aktiviste kroz “zajednoza.eu” zajednicu.

“Njihova suradnja dobit će tako novi početak jer demokracija nije samo sudjelovanje u izborima, nego i svakodnevna participacija i poticanje društvenih promjena”, kaže Peranić.

Prema podacima iz Ureda za Europski parlament za Hrvatsku, na ovim je europskim izborima ostvarena najveća izlaznost u posljednjih 20 godina: 50,95 posto (na prošlim izborima 2014. odaziv je bio 42.61 posto). Hrvatska se također pridružila ovom pozitivnom trendu pa je po porastu izlaznosti među prvih 12 zemalja EU-a. Dakle, 2014. na europske izbore u Hrvatskoj je izašlo 25,24 posto birača, a na ovim je izborima za Europski parlament izlaznost bila 29,86 posto.