Foto: Pixabay

Istraživačko novinarstvo vrsta je novinarstva u kojoj se, osim odgovora na sva pitanja koja čine vijest, dublje istražuje neka tema te činjenice koje nisu bile poznate. To je definicija s internetskih stranica HRT-ova leksikona koja je dostupna svakoj osobi koja ima pristup internetu. Već na ovaj jednostavan način danas se, bez previše truda, može započeti s istraživanjem pojedine teme.

Odgovornost je na pojedincu

“Danas je mnogo lakše nego nekad provjeriti informacije kako bi se odmah znalo stoji li neka priča ili ne”, tvrdi istraživački novinar Ivan Pandžić. No to je samo početak. Za istraživačko novinarstvo karakteristično je da novinar sam dolazi do informacija za priču koja se bavi temama važnim za javnost. S tim se slaže i profesorica Marina Mučalo, bivša nositeljica istoimenog kolegija na Fakultetu političkih znanosti.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

“Bitno mi je da studenti novinarstva shvate o kakvoj je vrsti posla ovdje riječ. Istraživačko novinarstvo se najbolje uči ‘metodom vlastite kože’, ali za to ima vremena. Za početak treba imati volje, poticajnu radnu okolinu i mentore koji žele, mogu i znaju pomoći”, ističe Mučalo, a slaže se i Pandžić. On dodaje da se kompleksnije teme pojavljuju poslije, s iskustvom. A upravo je to ono što nedostaje današnjim generacijama novinara – upornost, iskustvo i vrijeme, govori Mučalo. Kako ih onda motivirati? Znatiželja za svijet i društvo oko njih, recept je profesorice Mučalo.

Praksa za istraživačko novinarstvo također se može pripisati želji pojedinog novinara da što kvalitetnije obradi temu, a da se ne uvode posebni kolegiji ili organiziraju radionice.

“Najgore što se mladim novinarima može dogoditi jest da pomisle da će doći u redakciju i reći da bi se oni bavili istraživačkim novinarstvom. Ili to očekuju, pa se jako razočaraju kada ih se pošalje na periferiju da pišu priču o socijalno ugroženima”, kaže Pandžić koji je često svjedočio pogledima razočaranih mladih novinara.

Hrvati misle da im lažu

Jedan od budućih mladih novinara, Danijel Matkov, student druge godine Fakulteta političkih znanosti, govori da se nije susreo s projektima koji bi ga potaknuli na istraživačko novinarstvo do ove godine. Naime, sudjeluje u projektu EU factcheck, za koji se nada da neće biti jedini na kojem će sudjelovati. Svjestan je truda koji mora biti uložen za istraživanje.

“Srećom, na televiziji postoje emisije poput ‘Provjerenog’ i ‘Labirinta’, koje su prepoznate baš po svom istraživačkom doprinosu. A sad, je li dovoljno tih nekoliko emisija, to ne mogu procijeniti, ali svakako mislim da ne bi bilo loše da ih ima više, i u tiskanim i televizijskim oblicima, jer hrvatsko društvo ima percepciju da mu se stalno laže”, objašnjava Danijel.

‘Najgore što se mladim novinarima može dogoditi jest da pomisle da će doći u redakciju i reći da bi se oni bavili istraživačkim novinarstvom. Ili to očekuju, pa se jako razočaraju kada ih se pošalje na periferiju da pišu priču o socijalno ugroženima’, kaže Pandžić

U današnje je vrijeme teško pronaći vremena da se bavite samo jednom temom, za što je važna i podrška redakcije, zaključuje Pandžić. Dodaje i da je pogrešno na redakciju prebacivati potpunu odgovornost i krivnju, a slično ističe i Mučalo.

“Sad su već prilično jasne preferencije i afiniteti većine profesionalnih novinarskih kuća i pojedinih redakcija pa ako mladi novinar ima živu želju raditi istraživačke teme, vjerujem da ‘neće ići uraru po sladoled'”, napominje Mučalo.