Trbuhom za kruhom
Demografkinja s Fakulteta hrvatskih studija Monika Komušanac tvrdi da se završetkom pandemije očekuje nastavak trenda iseljavanja i povratak na pretpandemijske iseljeničke trendove. Najveći razlog za to je nadolazeća gospodarska kriza i pretpostavka da će se oporavak gospodarstva prije dogoditi u razvijenim državama nego u Hrvatskoj. Komušanac ističe da su ratovi, pandemije i epidemije u povijesti bili najveći demografski destrukcijski faktori i teško je nakon koronavirusa očekivati pozitivne demografske pomake, naročito vezane uz kretanja rodnosti i preseljavanja stanovništva. Ipak, kriza izazvana koronavirusom vratila je u Hrvatsku mnoge iseljenike, a u budućnosti bi se moglo očekivati da se na povratak odluči još njih."Pandemijski demografski poremećaji vezani uz prirodno kretanje stanovništva bili su očekivani, kao što je bio očekivan i povratak dijela iseljenoga stanovništva zbog krize izazvane širenjem pandemije i gubitka posla", ističe demografkinja Komušanac. Ipak, smatra da se potencijalni povratak Hrvata neće dogoditi ili neće biti trajnog učinka bez poticajnih modela s državne razine. Jedna od potencijalnih povratnika je Sanja Matijašević, mlada medicinska sestra, koja se prije manje od godinu dana odlučila preseliti u Austriju u potrazi za boljim životom. U Hrvatskoj nije uspjela pronaći posao u struci, a zbog financijske situacije u obitelji donijela je odluku da im želi što prije i što više pomoći. "U Austriju sam otišla jer sam svojoj obitelji i sebi htjela priuštiti bolji život. No taj ‘bolji život‘ koji nam naši vršnjaci i ostali koji su napustili Hrvatsku ‘serviraju pod nos‘ ne postoji", tvrdi Sanja. Objašnjava da je, zbog priča koje je čula, mislila da će sve biti lako i da samo trebaš doći, krenuti raditi i zarađivati. "U ovih šest mjeseci još nisam uspjela ostvariti normalan i stabilan poslovni odnos", kaže medicinska sestra koja je u inozemstvo "trbuhom za kruhom" otišla sama, što joj je dodatno otežalo život. Teško joj je osamostaliti se i raditi i živjeti sama u stanu. "Nije nemoguće, ali svakako je teže nego kad imaš nekog uz sebe s kim dijeliš troškove života", objašnjava Sanja, koja kao veliki problem iseljavanja mladih ističe negativne stavove prema životu u Hrvatskoj.‘Mi, mladi, podlegli smo društvenim mrežama na kojima nam se ‘serviraju‘ ti nekakvi bolji životi negdje dalje, ali zar postoji bolje od onog tvog vlastitog‘, pita se medicinska sestra Sanja
Dati prigodu Hrvatskoj
"Mi, mladi, podlegli smo društvenim mrežama na kojima nam se serviraju ti nekakvi bolji životi negdje dalje, stotinama kilometara od kućnog praga, ali zar postoji bolje od onog tvog vlastitog", pita se Sanja. Dodaje da je i sama povjerovala da je negdje dalje budućnost bolja i da ne osporava to, ali smatra da bi mladi više prigoda trebali dati Hrvatskoj. Sanja smatra i da se veliki iseljenički val iz Hrvatske polako zaustavlja jer poznaje mnogo ljudi i prijatelja koji su se odlučili na povratak, a vjerojatno će se i sama vratiti. Da će se stanje u zemlji popraviti i da se neće morati iseliti, nada se student pete godine menadžmenta David Panić."Mislim da moje zanimanje još nije na pravi način zaživjelo u Hrvatskoj i već pri upisivanju fakulteta bio sam svjestan da će to možda značiti potragu za poslom izvan Hrvatske", napominje David. Smatra da će se nakon pandemije još više mladih iseliti iz Hrvatske jer će se posljedice virusa više osjetiti u manje razvijenim zemljama, čije je ekonomsko stanje i prije koronavirusa bilo nestabilnije od onoga drugih zemalja Europske unije. Demografkinja Komušanac ističe da je pogoršanje ionako nepovoljne dobne strukture stanovništva i ukupnih demografskih negativnosti prava prigoda za postavljanje državnih povratničkih poticajnih modela te prihvaćanje demografskih problematika kao najvažnijeg pitanja hrvatske budućnosti.Demografkinja Komušanac ističe da je pogoršanje ionako loših demografskih trendova prava prigoda za postavljanje povratničkih poticajnih modela
