Utjecaj na ekonomiju
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je hrvatska ekonomija već sada visoko "eurizirana", odnosno da su hrvatski građani već odavno prihvatili euro kao novac u sve tri njegove funkcije - kao sredstvo plaćanja, kao instrument štednje i kao mjeru vrijednosti. Jednostavnije, to znači da velik broj transakcija provode u toj valuti, da se zadužuju u bankama u toj valuti i da za sve veće kupoprodajne transakcije redovito cijene izražavaju u eurima. Zbog čega je očito da je taj novac hrvatskim građanima "jako dobro poznat". Hrvatska je potpisivanjem ugovora o članstvu u Europskoj uniji preuzela obvezu uvođenja eura kao svoje valute. Sve mjere prilagodbe su većinom provedene te bi u srpnju ove godine EU-ovo Vijeće trebalo potvrditi ispunjenje svih kriterija, što je posljednji korak prema pristupanju eurozoni nakon dugogodišnjih priprema. Unatoč toj "spremnosti", eurozonu tresu nestabilnosti zbog svih aktualnih političkih i ekonomskih događanja, zbog čega postoje mišljenja da planirano uvođenje eura 1. siječnja 2023. ipak nije pravodobno.
Foto: Unsplash
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić nedavno je zaključio da mala otvorena gospodarstva poput hrvatskog, koja su ujedno visoko zadužena i "eurizirana", imaju malu dozu fiskalne i monetarne fleksibilnosti, stoga Hrvatska ipak nema mnogo toga izgubiti.
Kada je riječ o dobrobitima koje donosi euro, riječ je o promjenama koje će biti primjetne odmah po uvođenju te će se i zadržati u dugom roku. Neki od pozitivnih učinaka na hrvatsku ekonomiju su snižavanje kamatnih stopa i transakcijskih troškova te uklanjanje valutnog rizika zbog čega će Hrvatska postati sigurnija i primamljivija međunarodnim investitorima. Značajno je i što će Hrvatska steći mogućnost zaduživanja kod Europskog mehanizma za stabilnost te što će sudjelovati u raspodjeli prihoda Eurosustava.
"Uvođenje eura je s jedne strane ugovorna obveza, a s druge strane važna odluka o pristupanju Hrvatske u područje najrazvijenijih zemalja svijeta", objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Zbog pandemijskih okolnosti s kojima se svijet suočava već pune dvije godine, inflacija i stalni rast cijena postali su svakodnevni strah, a kada se tome pribroji i strah od troška konverzije, to rezultira ogorčenošću građana prema mijenjanju valute.
Troma oporba
Stručnjaci nastoje smiriti javnost objašnjenjem da će svaki od negativnih učinaka biti kratkotrajan. Primjerice, dogodit će se povišenje cijena pri konverziji, koji sada kada su sve cijene u stalnom porastu, neće biti šokantan. Gubitak vlastite monetarne politike također se ističe kao negativna strana, no ekonomski analitičar Novotny govori da "male zemlje jednostavno ne mogu voditi ‘suverene‘ novčane politike". Ekonomski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski smatra da većina negativnih učinaka, kojima je hrvatska ekonomija trenutačno ili kojima će tek biti zahvaćena, ponajviše ovise o divljanju cijena energenata na svjetskom tržištu, odnosno razvoju stanja u Ukrajini. Građane će tako inflacija nastaviti zabrinjavati i tijekom promjene valute, no brige neće biti toliko potaknute uvođenjem eura nego ekonomskim zbivanjima na svjetskoj razini. Bez obzira na to što pozitivnih strana mnogo više, u javnom prostoru prevladavaju sumnja i nezainteresiranost prema uvođenju eura. Kotarski smatra da je građanima trebalo više objasniti što donosi euro, te da je ta tema ostala u akademskim krugovima i nikad nije približena običnim građanima za što je ponajviše krivo nefunkcioniranje političkih stranaka. "Izostanak javne debate o uvođenju eura u javnom prostoru možemo zahvaliti i hrvatskoj oporbi koja bila okupirana svojim sitnim ‘skandalčićima‘, zbog kojih nisu bili u stanju iznjedriti nekoliko suvislih misli o toj temi, što je Vladi koristilo jer oporba nije postavljala neugodna pitanja", objašnjava Kotarski.Plaće bi mogle rasti, a tu su i dobrobiti za turizam
Sve dobrobiti uvođenja eura građani će na različite načine osjetiti na svojoj koži, no ono što će se izravno ticati njih i što će im biti jednostavno vidljivo i osjetno jest povišenje plaća za istu razinu produktivnosti.
"Razlog za to je što je Hrvatska geografski smještena u blizini najrazvijenijih europskih regija koje privlače veliki broj ljudskih potencijala, koji u tim regijama mogu dobiti daleko više plaće za istu razinu produktivnosti od plaća u Hrvatskoj", objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Stoga će poslodavci morati prilagođavati plaće, za istu razinu produktivnosti, s plaćama koje posloprimci ostvaruju u tim regijama.
Još jedna od blagodati bit će ostvarena i u turističkom sektoru koji Hrvatskoj donosi petinu BDP-a. Već i to da će turisti dolaziti na destinaciju na kojoj mogu koristiti svoju valutu vrlo je važno. Turisti iz eurozone tako više neće voditi brigu o tome gdje razmijeniti eure, tražiti mjenjačnicu s najpovoljnijim tečajem i računati koliko su izgubili na tečajnim razlikama, a Hrvatska će kao destinacija imati prednost, jer će s eurom turistički biti konkurentnija.
Kad neće nitko, građane o euru detaljno informiraju studenti
Studentica pete godine ekonomije i predsjednica Financijskog kluba Eva Šoić smatra da bi građani trebali biti znatno informiraniji o posljedicama uvođenja eura nego što jesu. Ističe da je financijska pismenost građana izrazito važna uvijek, a posebice kada dolazi do ovakvih promjena.
Klub iza sebe ima i projekt "Jednostavno o euru", prvi hrvatski projekt posvećen tematici uvođenja eura koji su pokrenuli studenti. Projekt je počeo s pisanjem članaka o prednostima i nedostatcima uvođenja eura. Poslije su u sklopu njega organizirane konferencije koje su obuhvatile dvije panel-rasprave na kojima su gostovali stručnjaci poput guvernera HNB-a i nekih drugih cijenjenih ekonomista.
"Cilj projekta bio je edukacija i informiranost studenata i opće javnosti o implikacijama uvođenja eura, odnosno želja da se stanovništvo potakne na razvijanje kritičkog načina razmišljanja o promatranoj ekonomskoj temi", objašnjava predsjednica Financijskog kluba.
Od rujna dvojno iskazivanje cijena
Ako u srpnju Bruxelles odluči da je Hrvatska spremna za eurozonu, onda će od 5. rujna sve cijene u Hrvatskoj biti izražene i u kunama i u eurima. Dvojno iskazivanje cijena služit će kako bi proces prilagodbe građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se on uvede. Tako će građani biti spremniji za 1. siječanj 2023., odnosno konačan prelazak na euro, cijene bi i tijekom cijele 2023. godine biti istaknute u obje valute.
Osim cijene u kunama i eurima, na etiketama u prodavaonicama će smjeti biti još samo fiksni tečaj konverzije (sa svih šest znamenki) kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate, a nikakve suvišne informacije koje bi mogle zbuniti potrošača neće biti dopuštene.
