Mladi u potrazi za načinima za opuštanje
Student politologije, Rino Jurić, priznao je da za njega početak karantene nije predstavljao problem, no kako je vrijeme odmicalo, nervoza i živčanost postali su uobičajena pojava. "Ako dođe do novog vala zatvaranja, neću se snaći bolje od prošlog puta. Uvjeti su bili drukčiji, no siguran sam da će prevladati iritacija cjelokupnom situacijom, za razliku od nekakvog straha koji je bio prisutan za vrijeme prvog zatvaranja", rekao je Rino. Tijekom prvog zatvaranja, nervozu je pokušavao smiriti gledanjem filmova ili serija te se posvetio fakultetu i izvršavanju obveza zbog kojih nije mogao previše razmišljati o situaciji u kojoj se našao. Za studenticu arheologije i sociologije, Emu Perić, nakon razdoblja privikavanja na "novo normalno", najbolji način opuštanja bio je provoditi slobodno vrijeme na otvorenom, u sigurnosti vlastitog dvorišta. Fakultetske obveze nisu joj dale puno slobodnog vremena za razmišljanje o tome kada će se situacija popraviti. "Zahvaljujući mojoj obitelji, nisam imala velike oscilacije u raspoloženju. Uvijek smo bili tu jedni za druge i bila sam svjesna da nismo mi jedini u toj situaciji, već da cijela Hrvatska dijeli isti problem", objasnila je Ema. Zaokupljanje misli i fokus na bitne stvari u životu bit će joj glavna nit vodilja, a ako se uvedu epidemiološke mjere kao i na početku godine, već unaprijed zna što joj je činiti. "Potrebno je držati se nekog cilja koji nas vuče naprijed i tjera da ne posustanemo i kad je teško", naglasila je Ema.Pomoć institucija
Pozitivan stav tijekom karantene imala je Živa Černeka, studentica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. "Sama činjenica da je karantena me činila sretnom", kazala je Živa te dodala ju je veselila vožnja biciklom uz more, igranje videoigara te druženje s obitelji. "Sa sobom sam sredila da, uz malo kreativnosti, svaki dan može biti ispunjen i zabavan. Odlučila sam da nema mjesta stresu i panici, sve će to jednom proći", zaključila je Živa. Simptomi s kojima se javljaju mladi, posebice studenti, vrlo su bliski depresivnim simptomima i anksioznosti, otkrili su iz Psihološkog centra TESA. Mladima je važno održavati odnose s prijateljima, obitelji te svojim partnerima. Također, aspekt neizvjesnosti dio je epidemije koji najviše ugrožava i ograničava mlade pa tako i njihovo mentalno zdravlje. "Kod nas se broj poziva mladih nije značajno promijenio u odnosu na prošlu godinu zato što je dio studenata koji nisu iz Zagreba ostao kod svojih roditelja te ne mogu fizički doći u naše savjetovalište. Simptomi s kojima nam se javljaju više su depresivnog i anksioznog karaktera što se općenito povećava kod mladih u ovom razdoblju", izjavili su iz Centra. Iz Udruge Plavi telefon rekli su da je primjetan povećan broj poziva mladih osoba, ali i ostalih dobnih skupina, još od samog početka "zatvaranja države". "Mladima, ali i svima ostalima savjetujemo brigu o mentalnom zdravlju, jer je ono jednako bitno kao i drugi aspekti života, da bismo uspješno svakodnevno funkcionirali i bili zadovoljni", pojasnili su iz udruge koja već 20 godina pomaže građanima putem psihološkog savjetovanja i psihoedukacije. Za sve koji trebaju pomoć, dostupni su od ponedjeljka do petka, od 9 do 20 sati na broj telefona 01 4833 888.Što možemo učiniti za sebe?
Najbolji načini kako očuvati mentalno zdravlje, kako je kazala profesorica Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog centra TESA, jest izbjegavanje stvaranja izoliranosti samoga sebe, razgovor s bližnjima, dijeljenje briga i problema. Najvažniji korak na putu do psihičkog ozdravljenja je potražiti stručnu psihološku pomoć i ne osjećati se sramotno zbog toga. "Mnogi su još u travnju procijenili da će im stručna pomoć biti potrebna kasnije i to sada primjećujemo kada su javljanja učestalija", ustvrdila je Dejanović Šagadin. Ono što je još važno jest održavanje strukture dana, planiranje unaprijed da bi dan bio produktivan te izbjegavanje stresa. Potrebno je održavati kontakt s prijateljima i obitelji. Tako se postiže osjećaj sigurnosti te i oni ranjivi članovi društva imaju osjećaj vrijednosti te im se vraća pouzdanje i ojačava se psihološko zdravlje.Potres je bio još jedan okidač
Neprofitnu organizaciju kako si? osnovali su studenti psihologije s FFZG-a i polaznici kolegija Psihički poremećaji – etiologija i dijagnostika, pod vodstvom profesorice dr.sc. Nataše Jokić-Begić. Istraživanje koje su proveli fokusirano je na mentalnom stanju mladih za vrijeme epidemije. Glavni okidač za nemir bio je potres u Zagrebu i promjena načina života zbog epidemioloških mjera početkom godine. Nedostatak društvenog života također je jedan od problema s kojim su se suočavali mladi. Zabrinutost oko izazova akademskog života potvrdilo je 75 posto ispitanika, dok je čak 67 posto ispitanih izrazilo zabrinutost oko svojeg psihičkog zdravlja. Gotovo petina ispitanika imala je jake ili izrazito jake simptome depresivnosti, anksioznosti ili stresa. Od ukupnog broja ispitanih, 85 posto studenata je svoje izazove pokušavalo riješiti, dok je polovica studenata ostavljala probleme po strani.
"Tijekom epidemije, tri posto ispitanih studenata zatražilo je i koristilo stručnu psihološku pomoć", pojasnili su iz organizacije.
