Foto: Pixabay

Nakon što streaming platforme uvode pretplatu i nakon što se plaćaju glazba, serije, filmovi i drugi sadržaji na internetu, logično je da se krene naplaćivati i novinarstvo, istaknuo je Tomislav Klauški, novinar i predavač na Fakultetu političkih znanosti. Naplaćivanje novinarskog sadržaja na portalima dio je procesa digitalizacije koji se, uz strane medije, u posljednje vrijeme počinje razvijati i u Hrvatskoj.

“Godinama se traži način kako financirati portale i sadržaje na njima koji su prošlih godina postali čitani i relevantni, postoje razni modeli, ali uvijek se nekako od toga odustajalo ili su pokušaji propadali jer publika očito i dalje očekuje besplatni sadržaj na internetu”, objasnio je.

Kvaliteta ima vrijednost

Bez obzira na to što je naplaćivanje barem dijela novinarskih sadržaja na portalima dugogodišnja tema u izdavačkim i novinarskim krugovima, pitanje je koliko takav potez može biti dobar i isplativ na hrvatskom tržištu. Klauški se s tim u vezi najprije osvrće na veličinu hrvatskog tržišta – malo tržište znači i malo oglašivača.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Oglasi na internetu su još jeftiniji od drugog oglašavanja konkurencija oglasa je velika na društvenim mrežama i drugim platformama, pa je logično da se portali orijentiraju na publiku”, komentirao je.

Istodobno uspoređuje pretplatu na novine i pretplatu na portale koja je višestruko jeftinija, te ističe da bi upravo to mogao biti jedan od faktora privlačenja publike. Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, objasnio je da “kvalitetan sadržaj ima vrijednost i rad ljudi koji ga proizvode vrijedi”. Upravo je kvaliteta sadržaja jedan od glavnih faktora zbog kojeg je Jutarnji.hr odlučio uvesti digitalnu pretplatu. Stvaranje kvalitetnog sadržaja i opstanak novinske redakcije zahtijevaju znatna ulaganja, stoga je na izdavačima da počinju tražiti dodatne izvore prihoda, objašnjava Ogurlić. Jutarnji.hr trenutačno je “zaključao” samo dio sadržaja tako da je onima koji se nisu pretplatili i dalje dostupna velika količina članaka.

“Ovaj model kreiran je za vjerne čitatelje, a oni su vezani za brend Jutarnjeg i vjerojatno će biti i naši pretplatnici”, napomenuo je Ogurlić i dodao da za sada ne razmišljaju o ‘zaključavanju’ svih sadržaja.

Uz istraživačke priče idu i pritisci, a svake godine stotine tisuće kuna odlaze nam na sudske borbe protiv moćnika koji nas pokušavaju devastirati, navodi Tomislav Metelko, Telegramov direktor pretplate

Nakon dugog razmišljanja i proučavanja stranih primjera uspješnih modela gdje je pretplata već ustaljen način konzumiranja digitalnog medijskog sadržaja, o uvođenju pretplate na svoj portal odlučio se i Telegram.hr. Među brojnim razlozima, onaj najdominantniji je još veća neovisnost i snažnija povezanost s najvjernijim čitateljima, istaknuo je Tomislav Metelko, Telegramov direktor pretplata.

“Uz gotovo svaku istraživačku priču idu i nebrojeni pritisci, čak i prijetnje, a svake godine stotine tisuća kuna odlaze nam na sudske borbe protiv moćnika koji nas takvim pritiskom pokušavaju financijski devastirati”, objasnio je Metelko potrebu za dodatnim prihodima.

Tomislav Metelko (Foto: Privatna arhiva)

Prilika za poboljšanje

Specifičnost modela pretplate razlog je zbog čega Telegram nije strahovao od gubitka publike. Čak i oni čitatelji koji se ne odluče na pretplatu, i dalje mogu čitati sve tekstove, uključujući istraživačke specijale, komentare, analize i slično, ali do određenog broja članaka na mjesec. Kako direktor Metelko ističe, takav se model pokazao kao uspješna ravnoteža između potpuno besplatnog i potpuno naplatnog sadržaja te ga nemaju u planu mijenjati. Odaziv i reakcije su velikim dijelom pozitivne što im, kako kažu, daje dodatnu snagu da rade još bolje i ne samo opravdavaju, nego i nadmašuju očekivanja čitatelja. U promišljanju o uvođenju digitalne pretplate, utjecaj je imala i pandemija koronavirusa koja je promijenila navike čitatelja. Uz pretpostavku da su čitatelji spremniji plaćati kvalitetu sadržaja spram prijašnjih vremena, i Večernji list uskoro počinje s pokretanjem naplate dijela sadržaja, navodi Anamaria Todorić, direktorica digitalnog poslovanja Večernjeg lista.

Za razliku od novina, pretplata na portale je mnogo jeftinija i upravo bi to moglo privući publiku, ističe Tomislav Klauški, novinar i predavač

“Smatramo da je naša obveza da društveno odgovorne vijesti budu dostupne svima”, istaknula je Todorić Pojasnila je da će se zaključavati ekskluzivne priče, neki komentari i intervjui, ali ipak će većina sadržaja ostati dostupna svima.

Bez obzira na to što je uvođenje pretplate velik korak, nema straha od gubitka čitatelja. Točne i provjerene informacije, ozbiljne analize i kolumnisti koji imaju vjernu publiku i koji ne podilaze nego stručno analiziraju svaki dio društva, ono je čime se Večernji list vodi do ostvarenja cilja, objasnila je Todorić. Iako svaki od medija ima različite ciljane skupine, među čitateljima portala su i mladi. Ivan Tominac, student s Ekonomskog fakulteta, podržava uvođenje digitalne pretplate, ali samo u slučaju naplaćivanja dijela sadržaja.

BORNA FILIĆ/PIXSELL

“Pretplatio bih se na specijalizirane sadržaje koji mi mogu pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju”, napomenuo je Ivan. No, kaže da kada bi se naplaćivali svi sadržaji, među kojima su i vijesti, okrenuo bi se drugim izvorima i stranim medijima jer smatra da je informacija javni resurs koji ne bi trebao biti ograničen.

S druge strane, student Fakulteta elektronike i računarstva Matej Đurin nije siguran isplati li se plaćati ono što se nudi. Trenutačno ne razmišlja o pretplati ni na koji portal jer postoji dovoljno besplatnih sadržaja uz koje se osjeća dovoljno informirano. Klauški smatra da je uvođenje pretplate dobra prigoda da se portali dodatno novinarski uozbilje i poboljšaju, a da bi samo naplaćivanje sadržaja moglo staviti dodatan naglasak na kvalitetu i ekskluzivnost.

Dobro novinarstvo nije besplatno. Ovo je velik i važan korak za portale, naročito one samostalne i manje. Kao što je to važan korak i za samo novinarstvo”, zaključio je Klauški.