Političari moraju pod hitno promijeniti način komunikacije, sadržaj komunikacije i početi razmišljati o Z generaciji, do koje se može doći isključivo putem digitalnih kanala, poručio je stručnjak za politički marketing dr. sc. Žarko Stilin. Time potvrđuje tezu da su mladi skupina kojima su društvene mreže postale glavno sredstvo komunikacije, ali i informiranja o društvenim problemima. Njihovu je pozornost najteže pridobiti u političkim kampanjama, slažu se naši sugovornici, a upravo su društvene mreže pravi način za to ostvariti.

AOC pokrenula promjene?

Kada je članica američkog kongresa Alexandria Ocasio-Cortez na popularnoj platformi za prijenose uživo Twitch s influencerima zaigrala svjetski popularnu igricu Among Us, svi upućeni u svijet online igara, koji dotad nisu znali njezino ime, definitivno su ga naučili.

BBC prenosi da je njezin prijenos od 439.000 gledatelja treći najgledaniji individualni prijenos na Twitchu. Ipak, važno je napomenuti da su događaj prenosili uživo i influenceri s kojima je igrala te je riječ o ukupno mnogo većem broju gledatelja.

Ocasio-Cortez je odmah na početku prijenosa potaknula mlade da glasaju za demokratsku stranku te je podržala listu Biden-Harris i svojim činom aktualizirala pitanje važnosti korištenja društvenih mreža kao platformi za pridobivanje mladih glasača u političkim kampanjama.

Mladi voljni glasati, ali kako do njih doprijeti?

Mladima se često pripisuje nezainteresiranost za izbore, no prema istraživanjima Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu čak 50 posto mladih želi izaći na izbore, odnosno jednako su zainteresirani za izbore kao i svi ostali, rekao nam je stručnjak za političku participaciju mladih, dr. sc. Marko Kovačić.

Da je teško doprijeti do mladih glasača slažu se Žarko Stilin te stručnjak za nove medije izv. prof. dr. sc. Domagoj Bebić.

U današnje vrijeme mladi glasaju kako je njih volja, dok su u prošlosti jednostavno pitali roditelje, smatra Domagoj Bebić, stručnjak za nove medije

“Ne treba zaboraviti da je do prije samo deset godina postojala visoka korelacija između političkog odabira roditelja i djece”, kazao je profesor Bebić te dodao da je ona u današnje vrijeme nepostojeća jer mladi glasaju “kako je njih volja”, dok su u prošlosti jednostavno pitali roditelje. Zbog toga smatra da današnji kandidati trebaju pozornije koristiti platforme na kojima su mladi.

“Bilo kakva nekonvencionalna taktika je pun pogodak”, o kampanjama usmjerenima prema mladim glasačima rekao je Kovačić te istaknuo da korištenje društvenih mreža rezonira s mladima.

“Naši su političari još uvijek ‘zapeli’ na Facebooku, dok tinejdžeri, koji su već na sljedećim izborima punoljetni, tu mrežu smatraju ‘grobljem’ odnosno mrtvom mrežom i ‘preselili’ su se na Instagram, Tik-Tok i slično”, upozorio je Stilin.

Influenceri u politici

Bebić je istaknuo da mladi imaju influencere za određena područja pa tako treba biti i za politiku.

“Netko primjerice ima veliki utjecaj na vas kada vam predlaže film s Netflixa ili koji album poslušati, ali njegove ili njezine savjete ne slušate kada je u pitanju na primjer styling“, objasnio je Bebić.

Korištenje društvenih mreža u kampanjama ‘više nije ekstravagantno već je potreba’

Među popularnim influencerima s političkim porukama u Hrvatskoj možemo izdvojiti Grofa Darkulu čija popularnost sve više raste. Grof je postao prepoznatljiv po vizualima na zelenoj podlozi te tekstovima o temama koje u društvu vidimo kao tabu, a reakcije na njih uglavnom su vrlo pozitivne.

“Često su te reakcije, koje su ujedno dokaz da Grof iz dana u dan podiže svijest o nekim stvarima te mijenja mišljenja ljudi, nevjerojatne i pomalo nestvarne”, rekao je Grof u intervjuu za Global.

Kovačić smatra da se influencerima pridaje prevelika važnost jer se mladi povezuju isključivo s osobama čije su vrijednosti u skladu s njihovima. Dakle mladi neće glasati za neku stranku samo zato što im je tako rekao trenutačno najpopularniji influencer, ali će influencer kojeg prate i dijele njegove vrijednosti znatno utjecati na njih.

Budućnost političkih kampanja

“Svaka kampanja treba se temeljiti na snažnim idejama i vrijednostima da bi bila primijećena i zapamćena, političari su prolazni i vrlo brzo zaboravljeni, još ako nisu učinili ništa značajno nitko ni ne zna za njih”, istaknuo je stručnjak za politički marketing Žarko Stilin.

Profesor Bebić smatra da će kampanje u budućnosti sve više odmicati od tradicionalnog tipa.

“Sve više će poprimati karakteristike i elemente kampanja komercijalnog sektora, što uključuje angažman influencera, ali i kreiranje viralnog sadržaja i memea“, zaključio je Bebić. Profesor Stilin objašnjava da je prošlo “vrijeme masovnog oglašavanja i tiskanja letaka” te se komunikacija seli u digitalno okruženje. Dodaje da to digitalno okruženje političari još ne razumiju u potpunosti te, iako se može očekivati da će u budućnosti biti sve više političara koji se znaju koristiti društvenim mrežama, predviđa da će do toga doći tek kad se dogodi smjena generacije.

I Bebić i Stilin slažu se da su svi noviteti i “eksperimenti” u političkim kampanjama dobrodošli, a Kovačić ističe da korištenje društvenih mreža u kampanjama “više nije ekstravagantno, već je potreba”.

Anketa

Što misle o inovativnim političkim kampanjama i smatraju li da je važna aktivnost političara na društvenim mrežama da bi se privukli mladi glasači, pitali smo studente.

Viktor Cegledi, Fakultet elektrotehnike i računarstva: Istupanjem na društvenim mrežama političari ulaze u prostor mladih, što bi moglo pomoći prepoznatljivosti političara i njihovih programa. Aktivnost političara na društvenim mrežama ne bi se trebala svesti samo na objavljivanje promidžbenog materijala, one su zadnjih godina postale jednako važne kao i ostali mediji, a upravo njih političari još nisu prisvojili. Mislim da je odabir načina komunikacije vrlo važan za sudjelovanje mladih u politici jer, dok su političari uglavnom orijentirani na tradicionalne medije, mladi su skloniji društvenim mrežama.

Klara Kučić, Geodetski fakultet: Političari bi trebali biti aktivni na društvenim mrežama zbog toga što se danas većina svjetske populacije njima koristi. Način na koji je Demokratska stranka pridobila glasače igranjem igrice Among us mi se čini jako zanimljiv i inovativan. Smatram da svaki političar ima pravo na “reklamiranje” svoje kampanje na način koji on želi. Alexandria Ocasio-Cortez se u ovom slučaju htjela približiti mladima te je u tome uspjela. Politiku ne pratim i mislim da me ovakav pristup ne bi potaknuo na praćenje u dužem vremenskom razdoblju, ali to bi mi bilo zanimljivo za gledati. Sigurna sam da bi me takav pristup zaintrigirao za stranku.

Renato Muškardin, Ekonomski fakultet: Twitch stream Cortez primjer je novog normalnog u političkom marketingu, iako još uvijek neobičnog. Alexandria Ocasio-Cortez jedna je od prvih koja je uspješno iskoristila niche društvenu mrežu u političke svrhe. Ovaj joj potez nije donio značajno više glasova, ali je privukla brojne simpatije. U 2020. godini nećeš dijelit bedževe i ljubiti djecu – tvoja ciljana skupina je na Twitchu i TikToku, a ako imaš zanimljivu osobnost, uspjeh je neupitan. Osobnost političara jače je oružje od bilo koje milijunske marketinške kampanje. Ipak, bilo bi poražavajuće kada bi nekome jedan stream na Twitchu bio dovoljan da se prikloni političkoj opciji.

Mia Šalov, Prirodoslovno-matematički fakultet: Društvene mreže sastavni su dio naših života i većina ljudi je aktivna na njima tako da mislim da ih političari trebaju iskoristiti u svojoj kampanji. Ne bih baš rekla da bi me time pridobili, ali svakako bih bolje proučila program te stranke i onda bih odlučila podržavam li ga ili ne.