Foto: Pixabay

Psihološko savjetovalište udruge B.a.b.e. zabilježilo je porast od 25 posto razgovora povezanih s obiteljskim nasiljem otkad su na snagu stupile mjere zaštite protiv koronavirusa, ističe Bruna Nedoklan, psihologinja zaposlena u udruzi B.a.b.e. i edukatorica Gestalt i KBT psihoterapije.

Do povećanja stope obiteljskog nasilja redovito dolazi u uvjetima ekonomske neizvjesnosti i socijalne nestabilnosti. Tako zbog predloženih mjera zaštite građani zbog vlastite i tuđe sigurnosti ostaju kod kuće, što u slučaju obiteljskog nasilja dovodi do povećane nesigurnosti za osobu koja trpi nasilje, kaže psihologinja, a prema podacima Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu, od ukupnog broja žrtava nasilja čak 78 posto bile su žene.

Solidarnost u kriznim vremenima

Nedavno je grupa na Facebooku “Jedni za druge”, nastala u svrhu pružanja pomoći samoizoliranima, starijima i rizičnim skupinama, objavila kako pruža besplatnu psihološku podršku putem telefona i u samo tjedan dana kontaktiralo ju je 11 žena.

“Ono što mi je zanimljivo jest da je većina njih iskazala brigu o tome zauzimaju li nekome drugome mjesto”, kaže Nedoklan koja volontira na toj grupi i na SOS liniji u organizaciji Hrvatske psihološke komore.

Osobe koje traže savjet najčešće su majke maloljetne djece koje se teško nose za svojom izloženosti i izloženosti djece nasilju

Prema podacima iz Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu, zbog nasilja u obitelji lani je prekršajno prijavljeno 6,3 posto manje osoba nego godinu prije, ali su porasla kaznena djela u obitelji i među bliskim osobama. Prema podacima MUP-a, bilježi se porast od čak 28 posto u odnosu prema prijašnjoj godini, odnosno 2019. u kojoj je stradalo 27 posto više žrtava u odnosu prema 2018.

U izolaciji, pa tako i u slučaju samo-izolacije, žrtve su dodatno izložene nasilju jer im je otežan pronalazak odgovarajuće podrške, kaže psihologica i dodaje kako je u slučaju obiteljskog nasilja uvijek riječ o uspostavi kontrole i moći nasilnika prema žrtvi, a u situaciji prisilnog boravka kod kuće i smanjene mogućnosti kretanja, povećava se mogućnost nametnutih ograničenja za žrtvu.

Ostati ili otići?

“Najčešće su psihičke smetnje visoka razina anksioznosti, razne smetnje iz depresivne problematike, tjeskoba te osjećaji bespomoćnosti, straha, ljutnje i tuge”, kaže Nedoklan i ističe da je žrtvama obiteljskog nasilja sada potrebno vrijeme i podrška kako bi se što bolje prilagodili novoj situaciji i ublažili psihičke smetnje. Također, nekim je strankama potrebno osnaživanje u smjeru prijave nasilja, dok druge traže savjete kako ostati u odnosu i smanjiti psihičke posljedice.

Osobe koje traže savjet najčešće su majke maloljetne djece koje se teško nose za svojom izloženosti i izloženosti djece nasilju, tvrdi psihologica i dodaje kako u slučaju razvedenih roditelja, od kojih je bivši partner ujedno i nasilan, stranke iskazuju osjećaj tjeskobe i anksioznosti zbog otežanog viđanja i komuniciranja s djecom.

Bruna Nedoklan, psihologinja zaposlena u udruzi B.a.b.e. i edukatorica Gestalt i KBT psihoterapije (Foto: Privatna arhiva)

“Svaka osoba najbolje poznaje okolnosti u kojima jest te mora procijeniti kako tražiti i dobiti potrebnu zaštitu te ostati sigurna”, kaže Nedoklan i dodaje kako je odluka o ostanku ili odlasku iz nasilnog odnosa jedna od najtežih jer povlači određene rizike i neizvjesnosti.

Prema podacima iz već spomenutog Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi.

Kako pomoći žrtvama?

“Poznato je da prijava samog nasilja može izazvati negativne reakcije u nasilnika te je potrebno predvidjeti rizične faktore nakon same prijave i pripremiti se”, kaže psihologinja ističući važnost razgovora sa stručnjacima i organizacijama koje se bave žrtvama nasilja, a koje trenutačno rade putem telefona, e-pošte i društvenih mreža.

“Ostajanjem kod kuće svatko od nas također potencijalno postaje svjedok nasilja u susjedstvu i bliskoj okolini”, kaže psihologinja, “stoga je iznimno važno osvijestiti da kao susjedi, prijatelji, rodbina i poznanici možemo spriječiti nasilje i pridonijeti zaštiti žrtve”.

Prema podacima Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi

Upravo da bi osvijestili građane da prijavljuju nasilje koje se događa u njihovoj blizini, posebno prema najmlađima, Ministarstvo unutarnjih poslova, Poliklinika za zaštitu djece i agencija Degordian pokrenuli su kampanju “Iza Vrata”. Kampanjom se, kroz lik djevojčice Mije koja je primorana provoditi dane s nasilnikom, šalje poruka kako nasilje nije privatni nego globalni problem.

Žrtvama se, ističe Nedoklan, ne pomaže samo prijavljivanjem nego i učestalim stupanjem u kontakt sa žrtvom te pružanjem emocionalne podrške. Dodaje kako je jako važno imati osobu od povjerenja koja je upoznata sa stanjem i kojoj se žrtva može obratiti u bilo kojem trenutku.