Foto: Pixabay

Hoćemo li imati bijeli Božić? Nekad je temperatura na sam dan Božića bila jedan stupanj Celzijev, a snijeg je mogao obilno padati. Posljednjih je godina temperatura na Božić u Zagrebu u prosjeku osam stupnjeva Celzijevih. Nutella, kava i gorko pivo postat će luksuz sve dok jednoga dana potpuno ne nestanu, a sljedeće će godine pola stanovnika Europe biti alergično na pelud.

Čovjekovo djelovanje

Sve su to činjenice koje je iznijela meteorologinja s RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, na okruglom stolu “Jesmo li svi u istom čamcu?” u organizaciji platforme Možemo! s temom klimatskih promjena.

Europski parlament izglasao je rezoluciju o klimatskoj krizi, spomenula je moderatorica izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec, politologinja s Fakulteta političkih znanosti i članica koordinacije platforme Možemo! i istaknula koliko je stanje s klimatskim promjenama ozbiljno.

Zemlja pati zbog pretjeranog efekta staklenika kojeg je pojasnio prof. dr. sc. Mirko Orlić s geofizičkog odsjeka PMF-a. Zbog pojačanog efekta staklenika dolazi do pretjeranog zagrijavanja Zemlje te se ledenjaci otapaju, a razina mora se podiže, pojasnio je Orlić. Istaknuo je i da efekt staklenika sam po sebi nikako nije loša stvar, bez njega bi temperatura na Zemlji bila mnogo niža, ali on je pojačan ljudskim aktivnostima. Veći dio zagrijavanja Zemlje je rezultat čovjekova djelovanja. Više od polovice, ali ne sve.

Međutim, Orlić napominje da klimatske promjene ne znače samo globalno zatopljenje, uz njih dolaze i promjene ekstrema pa se tako mogu dogoditi i jako oštre zime. On smatra kako se nikada više nećemo moći vratiti na prijašnje stanje, a ono što znanstvenici mogu učiniti je: istraživati, ublažiti i naći način kako se prilagoditi.

“Ublažavanje je globalni proces za razliku od prilagodbe koja je lokalni proces i gdje bi se mogla dogoditi nejednakost, moglo bi se dogoditi da se bogati prilagode lakše i bolje od siromašnih”, objasnio je Orlić. Upozorio je i na to koliko je važno da političari omoguće razvijanje politike koja će omogućiti njihovim državama da se prilagode. Trebaju i podržavati svoje države u međunarodnim projektima te poticati međunarodnu suradnju.

Gdje je tu budućnost?

“Klimatskim su promjenama najviše doprinijele razvijene zemlje, a najviše će ih osjetiti države u razvoju”, rekao je Orlić. Osim toga, kako kaže, postoje i stvari koje svatko od nas može učiniti. Trebamo promijeniti prehrambene navike, štititi zelene površine, pažljivo ulagati svoj novac, paziti na efikasnost zagrijavanja i hlađenja domova, utjecati na političare te smanjiti prijevoz automobilima. Spomenuo je i da se u Hrvatskoj se previše novca ulaže u cestu, a premalo u javni prijevoz, pogotovo željeznice.

Ako zamislimo vrijeme od kada je Zemlja nastala do danas kao jednu godinu, odnosno 365 dana, u zadnjih osam minuta te godine se pojavilo čovječanstvo.

“Svojim smo postupcima pokrenuli niz procesa koji su nepovratni te omogućili da se dvije to tri sekunde prije kraja godine klima poremeti”, rekao je dr. sc. Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja i član inicijativnog odbora Možemo!. Ančić je najavioda nas u budućnosti čeka ekološki i socioekonomski kolaps. Pojavit će se i sve više izbjeglica iz zemalja koje su ostale bez resursa, a klimatske će promjene najviše pogoditi siromašne ljude. Također, smatra da nam treba niska stopa nataliteta koja je jednaka niskoj stopi mortaliteta.

“Ljudi u Hrvatskoj ne shvaćaju ozbiljno klimatske promjene”, napomenula je Leonarda Šmigmator, učenica i sudionica prosvjeda Fridays for Future. Dodala je i da je jako teško pokrenuti ljude u Hrvatskoj. Prema njezinim riječima, problem sa školama je što se premalo priča o klimi, a priznala je da tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nikada nije čula sintagmu klimatske promjene na nastavi. Leonarda je spomenula i da učenici moraju napamet učiti činjenice i povijest, a o budućnosti se rijetko priča. Nemaju nikakvog doticaja sa stvarnosti.

Međutim, iako su ljudi sada svjesniji da planet umire, svejedno se ne čini dovoljno da mu se pomogne i to zbog straha od manje zarade.

“Kad mi profit kaže da vjerujem u klimatske promjene, onda vjerujem”, zaključio je Mirko Orlić.