Foto: Neva Žganec/Global

Većina studenata zbunjena je novonastalom situacijom uzrokovanom pandemijom i potresima u posljednjih mjesec dana. Fakulteti mijenjaju pravila polaganja kolokvija, nastava se odvija online, a studenti se nastoje priviknuti na nešto drukčije okolnosti.

Neki studenti tvrde da imaju više obveza nego kad se fizički odlazilo na fakultet. Probni kolokviji postali su prijeko potrebni prije samog, službenog testiranja znanja. Više je vrsta ispitivanja naučenog, od praktičnih vježbi pa sve do teorijskog dijela.

Svako po svome

“Kolokviji mi se sastoje od 40 do 60 pitanja. Za svako pitanje imam vremena oko 40 sekundi. To nije normalno”, žali se Ivan Maretić, student Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Koriste se različite aplikacije poput Zooma, Merlina, Google Meeta, Skypea, Ediea 3, BigBlueButtona te LMS sustav. Neki su profesori odustali od parcijalnog polaganja kolegija te se nadaju da će se nadolazeće ispitne rokove moći polagati na fakultetu. Oni koji su već pisali probne ili službene kolokvije, imali su mogućnost odgovaranja na pitanja s ponuđenim višestrukim odgovorima, pitanja s kratkim odgovorom ili esejska pitanja koja uključuju analizu.

Oni koji su se već susreli s online kolokvijem otkrivaju da su zadovoljni rezultatima, ali smatraju da oni ne bi bili bolji ili lošiji da se održavaju na fakultetu pod normalnim okolnostima. Neki pak sa smiješkom govore da su do sada postigli bolje rezultate te su vrlo zadovoljni okolnostima. Ono što na nekim fakultetima nedostaje jest prilika za pisanje kolokvija ili ocjenjivanje putem praktičnih zadataka da bi se, kada se sve vrati u normalu, što manje tereta stavljalo na studente.

“Klasičnim načinom je bilo lakše organizirati se i shvatiti što je ključno u svakom dijelu gradiva, a nešto bi i zapamtili iz praktičnih primjera. Pored toga, i motivacija je u ovakvoj situaciji narušena, što može znatno utjecati na pripremanje ispita”, govori Dora Učkar, studentica Medicinskog fakultetu u Zagrebu. Studenti koji studiraju na Veterinarskom, Medicinskom ili Agronomskom fakultetu nisu previše entuzijastični po pitanju usvajanja gradiva. Ističu da je velika mana online nastave što je gotovo nemoguće učenje bez praktičnih primjera na terenu. Neki fakulteti, poput Pravnog fakulteta u Zagrebu, redovno održavaju nastavu, dok na Zdravstvenom Veleučilištu, kako kažu studenti, nastave nema.

Više stresa?

Psihologinja Marina Trbus upozorava da, otkako je krenula online nastava, opterećenje kod studenata i učenika raste. Predavanja, kažu joj studenti, traju isto, ako ne i više, dok su sa zadacima vrlo često prepušteni sami sebi. Kada je student pred ekranom, vrijeme koje provodi na predavanju drukčije je nego kada je fizički prisutan u predavaonici.

“Svjesni smo sebe”, kaže Trbus. Osim samostalnog snalaženja da bi odradili vježbe, studenti pred računalom provode dane, a neki i noći, dodaje. Stvara se akumulirani umor. Psihologinja objašnjava da pri stvaranju takve vrste umora stres raste, jer studenti nemaju vremena za kvalitetan odmor.

“Pojedini su mi profesori rekli da daju studentima teže ispite da onemoguće prepisivanje”, priznaje Trbus.

Profesorima predlaže integrirati predmete, omogućiti polaganje kolegija putem projekta ili zadataka koje će se izvršavati i u grupama. Govori da je teško generalizirati što je u ovom trenutku lakše studentima – online nastava ili fizički dolazak na fakultet.

“Moje mišljenje je da bi se online nastava trebala održati do kraja akademske godine i ujesen krenuti normalno s nastavom, ako to uopće bude moguće”, govori psihologinja Trbus.