Foto: Pixabay

Vidjeti djecu kako se igraju skrivača ili grade kućice na drveću danas je daleko rijeđe nego prije možda petnaestak godina. Međutim, zato su nove mlade generacije bolje upućene u rad tehnologije i interneta od nekih odraslih. S obzirom na to da su im brojne online aktivnosti lako dostupne, odrasli se u ovom tehnološkom dobu još više brinu za sigurnost, anonimnost i osobno zadovoljstvo djece koje je izloženo sve većoj ugroženosti.

Uloga roditelja je ključna

Početkom veljače obilježili smo Dan sigurnijeg interneta u Hrvatskoj, kao i drugim zemljama Europe da bi se djeci i roditeljima osvijestili rizici i prilike koje on pruža. Objavljen je Izvještaj EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja iz 19 zemalja u kojemu su sudjelovala i djeca iz Hrvatske u dobi od devet do 17 godina. Područja istraživanja uključivala su elektroničko nasilje, gledanje štetnog sadržaja na internetu, zlouporabu podataka, seksting i upoznavanje nepoznatih osoba na internetu.

Rezultati su pokazali kako većina djece u dobi do 16 godina svakodnevno provodi više sati na internetu. U novome desetljeću došlo je do značajnog porasta upotrebe mobilnih telefona i interneta u odnosu na prijašnja razdoblja. Takav rezultat ne izaziva niti čuđenje s obzirom da djeca više ne mogu zamisliti svoj život bez mobitela koji je uz njih od prvih životnih koraka. Prodekanica Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, doc. dr. sc. Lana Ciboci, istaknula je glavne razlike rezultata među zemljama.

“Samo je istraživanje pokazalo velike razlike među europskim državama. Primjerice, u Hrvatskoj je dva posto djece poslalo ili objavilo poruku seksualnog sadržaja, dok je u Njemačkoj to isto učinilo 18 posto djece u dobi od devet do 16 godina”, pojasnila je Ciboci. Tvrdi da među hrvatskom djecom roditelji još uvijek imaju presudnu ulogu u slučaju negativnih iskustava na internetu, ali su često nedovoljno educirani.

“Sami roditelji traže pomoć, svjesni su da ju trebaju i sada je na svima nama da im u tome i pomognemo. Ovakva su istraživanja potrebna ne samo kako bismo osvijestili širu javnost o digitalnim navikama djece, već kako bismo uspješnije i bolje mogli raditi na preventivnim programima, a osobito su važni za kreiranje obrazovnih politika u tom području”, napomenula je.

Potreba za edukacijama

Uzevši u obzir da je u Hrvatskoj gotovo svako treće dijete u dobi od devet do 17 godina komuniciralo sa nepoznatim osobama putem interneta, Ivana Ćosić Pregrad, klinička psihologija iz Psihološkog centra za djecu i mlade Brigojedac te članica EU Kids Online tima Hrvatska, također je komentirala rizike interneta za djecu.

“Anonimnost koju nudi internet omogućuje i lažno predstavljanje te je stoga zaista važno podučiti djecu da postoje ljudi koji nemaju uvijek dobre i iskrene namjere i učiti ih kako da budu sigurni upoznavajući ljude putem interneta”, rekla je psihologinja.

Poticanjem odgojno-obrazovnih ustanova da organiziraju edukacije za roditelje i djecu spriječit će se potencijalne opasne situacije u virtualnom svijetu te pružiti adekvatna potpora mladima kako bi se znali snaći u neugodnim i uznemirujućim situacijama. Ćosić Pregrad ističe i kako je u Hrvatskoj anoniman sustav pomoći postao razvijeniji.

“Linije pomoći za djecu poput Hrabrog telefona vrlo često omogućavaju, djeluju poticajno i ohrabrujuće da se povjerimo o iskustvima koja nas opterećuju, brinu, radi kojih osjećamo sram te da dobijemo podršku za uspješnije i konstruktivnije suočavanje s problemima”, pojasnila je i nadodala da psihološka podrška u suočavanju s problemima dobiva sve veće odobravanje u društvu.

Unatoč tome što internet pruža puno mogućnosti i širi naš krug poznanstava, javljaju se i brojni rizici, a u javnosti često spominje i online govor mržnje. Zato su edukacije i ovakvi projekti iznimno važni jer nije internet uzrok brojnih problema, već ljudi koji se nalaze iza svojih računala i online profila.