Svaki treći student i svaka osma studentica podijelili su tuđe intimne fotografije s trećim osobama, a više od 53 posto studenata slalo je vlastite intimne snimke ili fotografije drugima, pokazuje anketa koju je Global proveo putem društvenih mreža, a u kojoj je sudjelovalo 339 studenata. Također, u trenutku slanja fotografije samo osam studenata nije vjerovalo osobi s kojom su podijelili svoj eksplicitni sadržaj, a danas, nekoliko mjeseci i godina nakon slanja, taj se broj popeo na 34.
"Ljudi kada čuju moje prezime odmah pitaju za fotografije, pa od srama kažem da je to druga cura", kazala je anonimna studentica koja je žrtva osvetničke pornografije.
Nije bilo razumijevanja
Naši sugovornici odlučili su podijeliti svoju priču anonimno. Prva se javila djevojka koja je simpatiji kao tinejdžerica poslala svoje intimne fotografije. Prije gotovo deset godina smatrala je da mu tako može dokazati svoju vrijednost.
"Previše sam mu vjerovala i mislila sam da ću osvojiti kretena ako pošaljem fotografije koje je tražio", objasnila je.
Fotografije su se najprije pojavile u javnoj grupi na Facebooku koja i danas potiče da im se šalje takav sadržaj. Uz njezin lik je stajalo i puno ime i prezime te naziv škole koju je tada pohađala. Zbog povrede privatnosti osjećala se kao da ne može pobjeći osudama te je istaknula da je u školi trpjela maltretiranja i uvrede vršnjaka. Kasnije su iste fotografije osvanule na pornografskoj stranici, a ovog puta je uz njezino ime i prezime stajala i adresa na kojoj živi.
"Netko tko me dobro poznaje objavio je sve moje podatke, ne razmišljajući o posljedicama", ispričala je sugovornica. Upozorila je da na toj stranici ima zlonamjernih ljudi, pa čak i uhoda. Nitko s kime bi pokušala stupiti u kontakt nije je ni pokušao razumjeti, a najbliži su je počeli ignorirati.
"Upirali su prstom u mene i govorili svakakve stvari. To me najviše pogodilo", objasnila je.
Psihologinja Maja Mamula, koordinatorica udruge Ženska soba, navela je da je u društvu najveći problem to što okolina izolira žrtve osvetničke pornografije te da se od žrtava seksualnog nasilja najčešće otuđuju i dotadašnji prijatelji. Osobe se etiketira po tome što je njihov intimni sadržaj dostupan većem broju ljudi.
'Da barem nisam progovorila'
Voditelj projekata Udruge B.a.B.e. Dean Šarčević istaknuo je da problem osvetničke pornografije nije prepoznat u društvu jer se o povredi osoba snimkama intimnog sadržaja ne govori dovoljno. B.a.B.e. pružaju pravnu i psihičku potporu oštećenima rodnom neravnopravnošću, a u svibnju su objavili peticiju Zaustavimo osvetničku pornografiju.
Do potpisa su dolazili uglavnom putem društvenih mreža i tako htjeli podići svijest društva, ali i dodatno motivirati mjerodavne za bržu izradu posebnog kaznenog djela. Iako nije bilo konkretnog prijedloga kako bi taj zakon trebao izgledati, udruga B.a.B.e. smatrala je da je potrebno osuditi i ucjenu žrtve koja je u tom slučaju psihički i/ili financijski zlostavljana.
Naša sugovornica potvrdila je da se osjećala usamljeno te da nije znala kako se nositi s bijesom koji je rastao u njoj. Upadala je u fizičke obračune, izostajala s nastave i završila kod školske psihologinje kojoj se potpuno povjerila. Psihologinja je shvatila da djevojka nema ni podršku roditelja te odlučila prijaviti slučaj Centru za socijalnu skrb.
"Nakon toga se sve još više zakompliciralo i da sam znala, ne bih nikome ništa ni rekla", uvjerena je sugovornica. Dodala je da su se roditelji tada još više udaljili od nje, a braća su je se sramila.
Psihologinja Mamula savjetovala je da žrtve treba podržati u izražavanju osjećaja i misli te poštivati psihološke i fizičke granice osobe, a u slučaju da nam se osoba s takvom traumom povjeri, potrebno ju je suosjećajno saslušati i omogućiti joj da nam kaže onoliko koliko je spremna u tom trenu.
Stručnjakinja za seksualna prava i seksualno nasilje istaknula je i da se žrtve seksualnog nasilja često osjećaju kao da im je ugrožena sigurnost i zbog toga doživljavaju velik strah i tjeskobu. Uz to se javlja i osjećaj krivnje pa veličina traume ovisi o količini podrške koju okolina pruža žrtvi, napomenula je psihologinja.
Na rubu samoubojstva
"Žrtve uglavnom trpe jer se srame, umjesto da se obrate policiji i pravnom sustavu", istaknuo je Šarčević.
Da je razumijevanje okoline presudno važno, potvrdila je priča i anonimnog sugovornika. Netom prije svog 18. rođendana stupio je u kontakt s pet godina starijom djevojkom, a iz povremenog dopisivanja shvatili su da će dio ljeta provesti na istoj lokaciji. Prije nego što su se vidjeli nagovorila ga je da razmjene fotografije erotskog sadržaja. Nakon njezina odlaska, počele su mu dolaziti prijetnje i agresivne poruke u kojima mu djevojka, ljutita što se udaljavaju, predbacuje da će pronaći drugu.
Kada je vidio da prijetnje neće prestati, blokirao je njezin broj očekujući da je to kraj njihova odnosa. Tjedan dana poslije prijateljica ga je počela ispitivati o grupi na Facebooku sa stotinjak njegovih prijatelja. Kad je ušao u grupu vidio je fotografije za koje je smatrao da će ostati privatne.
"Vrijeme kao da je stalo, razmišljao sam o osudama i oduzimanju vlastitog života", prisjetio se.
Šok koji je doživio taj dan smanjio se nakon što je kontaktirao obiteljskog prijatelja koji radi u policiji. Fotografije su vrlo brzo uklonjene s interneta, a grupa na Facebooku je ugašena zajedno s profilom žene koja mu je obilježila to ljeto.
