MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Nakon što se koronavirus pojavio u kineskom gradu Wuhanu, vrlo se brzo počeo širiti svuda po Kini, a poslije i po svijetu. Došao je i do Europe, a ponajviše su stradali Talijani. U trenutku pisanja ovog teksta broj zaraženih koronavirusom u svijetu iznosi više od pola milijuna.

Svjetska zdravstvena organizacija širenje koronavirusa prozvala je pandemijom, a mnogi u strahu od obolijevanja i proglašenja karantene počeli su panično kupovati kućanske potrepštine u prekomjernim količinama. Najviše je tražen toaletni papir, a zatim brašno i kvasac. Zaštitnih maski i sredstava za dezinfekciju gotovo nema. Ljudi čekaju u redovima na blagajnama i u ljekarnama, neprestano se gužvajući unatoč izdanim uputama za zaštitu koja zahtijevaju da održavamo najmanje metar razmaka od osoba u blizini.

Paziti na rizične skupine

Mnoge zemlje u Europi i svijetu zatvorile su granice i zahtijevaju od građana da ne izlaze iz svojih kuća.Od ljudi koji su boravili izvan Hrvatske u posljednjih nekoliko tjedana zahtijeva se obvezna samoizolacija, odnosno karantena u trajanju od dva tjedna a, naravno, i onima koji se osjećaju zdravo i nisu putovali preporučuje se da radi sigurnosti ostanu u svojim kućama i stanovima.

Koronavirus postao je glavna tema dana, mjeseca, vjerojatno i godine. Studentima je otkazana nastava, a za Global su otkrili boje li se koronavirusa i što misle o panici koja je nastala među narodom.

‘Obična gripa može biti opasnija od korone, ali mi nije svejedno zbog toga što mogu zaraziti svoje bližnje ako se inficiram’, smatra studentica Filozofskog fakulteta u Zadru Martina Juričić

“Bojim se korone jer je normalno bojati se nečega što nam je nepoznato. Bojim se jer ne znam što ta bolest može sve učiniti. Čujemo sve i svašta, a tko zna što je zapravo istina i zbog toga se bojim”, rekla je studentica Fakulteta kemijskog inženjerstva Leonora Miler.

“Obična gripa može biti opasnija od korone, ali mi nije svejedno zbog toga što mogu zaraziti svoje bližnje ako se inficiram”, smatra studentica Filozofskog fakulteta u Zadru Martina Juričić. Jednako misli student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Ivan Blažević.

“Prema dostupnim statistikama, mladi, ako se zaraze, ne umiru, tako da me nije strah. Strah me je jedino za bližnje koji pripadaju rizičnoj skupini”, rekao je.

‘Prema dostupnim statistikama, mladi, ako se zaraze, ne umiru, tako da me nije strah’, kaže student Ivan Blažević.

Studentica arheologije Anita Zoko priznala je da je uhvati panika kada vidi da se kupuju tolike zalihe hrane i ostalih kućanskih potrepština.

“Ipak, u kojoj sam god prodavaonici bila, svaka je imala toaletnog papira u prodaji”, priznala je.

Student Petar Karoglan smatra da pretjeranom kupnjom toaletnog papira ljudi ne pomažu ni sebi ni drugima, a studentica prava Nina istaknula je da se ne boji nestašice jer je država “već nekoliko puta dala priopćenje da ima svega dovoljno”.

Ulazak u recesiju

Kako bi se zaštitili od zaraze, mnogi su odlučili samoincijativno ostati unutar svoja četiri zida, ali još postoje oni koji stanje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Za kršenje odredbi samoizolacije uvedene su novčane kazne, a u pojedinim europskim zemljama uvedene su i zatvorske kazne. Od virusa mogu oboljeti svi, ali umiru uglavnom starije osobe te se zbog toga apelira i na mlade da se pridržavaju uputa kako svojim neodgovornim ponašanjem ne bi zarazili ugrožene skupine.

Kako će koronavirus utjecati na ekonomiju i turizam u svijetu, još nije poznato, ali procjenjuje se velika šteta i nova globalna recesija. Aviokompanije također su se našle u problemima jer se otkazuju letovi diljem svijeta, a mnogi zrakoplovi lete prazni i troše gorivo. Veliki udarac osjetili su i ugostiteljski objekti koji se zatvaraju, kao i iznajmljivači apartmana. Nažalost, neke su tvrtke u Hrvatskoj već počele dijeliti otkaze, a i studentima su otkazani brojni studentski poslovi.

Još je upitno koliko će ovakvo izvanredno stanje potrajati, ali trenutačno je najvažnije zadržati zdravlje i pratiti te se pridržavati uputa koje svakodnevno daju mjerodavne institucije. I svakako ne nasjedati na sve češće lažne vijesti na društvenim mrežama.

Sumnjate da ste zaraženi – kome se obratiti?

Ako sumnjate da ste zaraženi koronavirusom, obratite se mjerodavnom epidemologu i izbjegavajte kontakt s ukućanima. Ako se osjećate bolesno, a niste bili u kontaktu sa zaraženim osobama ili ste bili u inozemstvu, kontaktirajte odabranog liječnika za daljnje upute.

Dva tjedna razdoblje je u kojem se očekuje razvijanje simptoma bolesti COVID-19 (Coronavirus disease 2019) koja se javlja kod zaraze koronavirusom. Najčešći simptomi ove bolesti su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj i otežano disanje. Tu bolest mnogi uspoređuju s gripom, ali još nije poznato kako se točno širi ova zaraza niti kakve posljedice može ostaviti.

Znanstvenici i liječnici potvrdili su samo da se virus širi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom te su upozorili da virus najčešće ulazi u organizam ako dodirujemo lice. Preporučili su redovito pranje ruku i izbjegavanje velikih skupova.

Ako ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom ili boravili u inozemstvu, a ne osjećate simptome, svejedno se morate javiti epidemolozima za upute te se samoizolirati.

Otkazali su se zbog pandemije i mnogi veliki događaji poput europskog nogometnog prvenstva i Eurosonga, a pod upitnikom su i Olimpijske igre u Tokiju. Lijek za bolest nije pronađen, premda pojedine farmaceutske tvrtke tvrde da su blizu otkriću.

Online nastava

Neki fakulteti muku muče s održavanjem internetske nastave, ali su školarci oduševljeni nastavom putem HRT3 kanala.

Koronavirus primorao je obrazovne ustanove da zatvore svoja vrata učenicima i studentima. Ipak, nastava nije posve obustavljena te se organizira putem interneta i televizijskog programa. Na televizijskom kanalu HRT3 pokrenut je posebno dizajniran program ‘Škola na trećem’, koji je oduševio školarce i njihove roditelje. Edukativni prilozi i crtići emitiraju se od osam sati ujutro do poslijepodnevnih sati. Učenici viših razreda i studenti slušaju tzv. online nastavu. S pomoću svoje CARNET i AAI Edu lozinke jednostavno se prijave u sustav obrazovne ustanove koju polaze, a tamo im nastavnici i profesori ostavljaju potrebne materijale, zadatke i upute.

Sustavi su imali i nekih teškoća kad je hakiran CARNET, a na nekim fakultetima internetska nastava i dalje nije profunkcionirala jer dobar dio nastavnog osoblja nije prethodno pripremljen za održavanje takve nastave.

Ipak, sustav je pokazao da je, unatoč teškoćama u hodu, spreman na evoluciju i prilagodbu takvim ekstremnijim okolnostima.