FOTO: TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

Svijest o potrebi zaštite prava životinja sve je veća. Društvene reakcije na bilo koji oblik zanemarivanja ili zlostavljanja životinja vrlo su negativne. Udruge za promicanje njihovih prava aktivne su na društvenim mrežama, a skloništa za napuštene životinje svojim objavama uspijevaju senzibilizirati javnost i osigurati dom barem nekima od njih.

Pozitivno kretanje potvrđuje i Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca kojom je određena čak 71 javna površina u gradu Zagrebu na kojoj se psi mogu kretati bez povodca. Ako vaš ljubimac pripada pasmini koja se smatra opasnom, stvarima bez kojih ne krećete u šetnju svakako dodajte brnjicu. Ipak, Ivana Lunka iz udruge Prijatelji životinja tvrdi kako su ti parkovi često nezadovoljavajuće veličine i bez dovoljno koševa za izmet kućnih ljubimaca. Lunka također objašnjava kako se nadaju osnivanju posebne inspekcije za zaštitu životinja.

Prilagođeni za kućne ljubimce

“Države u našem okruženju imaju znatno bolje stanje kada je u pitanju zaštita životinja i, općenito, njihov tretman u društvu. Primjerice, Hrvatska se susreće s golemim problemom napuštenih životinja i neprovedbom zakonske obveze mikročipiranja, dok je u Austriji uobičajeno da se psi mikročipiraju i da su svi kućni ljubimci trajno sterilizirani”, izdvaja Lunka.

Prema podacima sa stranice Putuj sa psom, u Zagrebu postoji čak 40 dog friendly restorana. Jedan od njih je i “Didov san“ na Gornjem gradu, u koji se, međutim, možete zaputiti samo ako je dolazak vašeg ljubimca prethodno najavljen.

“U našem restoranu postoje odvojeni stolovi kako psi eventualno ne bi smetali nekom drugom gostu”, objašnjava vlasnik restorana, Leonard Topić, koji tvrdi kako su reakcije ljudi pozitivne, a osim odvojenih stolova, svakog četveronožnog gosta očekuje zdjelica s vodom.

Nešto drukčiji koncept ugostiteljskog objekta otvorenog za kućne ljubimce predstavlja Cat Caffe koji je prije svega utočište napuštenim mačkama. Iako je u početku postojala ideja da se one mogu i udomiti, vlasnici pojašnjavaju da to ipak nije moguće jer to smiju samo skloništa za napuštene životinje. Pri otvaranju naišli su na mnoge probleme jer mjerodavne institucije nisu znale što je sve potrebno za otvaranje te vrste ugostiteljskog objekta.

‘Generalno govoreći, u dosta okolnosti pravo korisnika da sa psom pomagačem uđe u javne prostore ovisi o tome jesu li nekome psi kao bića simpatični ili ne, bez želje za stvarnim razumijevanjem njihove uloge’, upozorava Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet

“Trebalo nam je više od godinu dana da skupimo sve potrebne informacije, a nije bilo lako ni pronaći prostor jer nitko nije htio dopustiti da u prostoru budu životinje”, objašnjavaju iz Cat Caffea. U takvom je prostoru posebno važno paziti na higijenu. Iz Cat Caffea pojašnjavaju kako je upravo iz tog razloga na šanku staklo koje mačkama onemogućava ulazak u prostor u kojem se spremaju napitci.

S istim se problemom susrela i vlasnica psa, Melanija Melani, koja gotovo mjesec dana neuspješno traga za najmodavcem koji bi dopustio da njezina obitelj u stanu živi sa svojim dugogodišnjim ljubimcem koji je, kako kaže, od malena naučen što smije, a što ne smije činiti u stanu.

“Kontaktirali smo najmanje desetero i, iako smo bili spremni plaćati višu najamninu ako nam izađu u susret, nitko to nije prihvatio”, objašnjava. O ostavljanju svog ljubimca na brigu nekome drugome kako bi lakše pronašli stan i ne pomišlja.

Potrebna rezervacija

Kada se sa svojim ljubimcem odlučite posjetiti neki od pet friendly kafića i restorana, do njih možete stići pomoću javnog prijevoza. Naime, ZET omogućava svakom putniku da sa sobom povede jednog kućnog ljubimca, ali pod uvjetom da on ne pripada nekoj od opasnih pasmina.

‘Hrvatska se susreće s golemim problemom napuštenih životinja i neprovedbom zakonske obveze mikročipiranja, dok je u Austriji uobičajeno da se psi mikročipiraju i da su svi kućni ljubimci trajno sterilizirani’, kaže Ivana Lunka iz udruge Prijatelji životinja

Također, ako je vaš pas viši od 30 centimetara morat će nositi brnjicu i biti u vašoj neposrednoj blizini, dok ćete za one niže trebati nabaviti posebnu transportnu kutiju.

Putujete li HŽ-om, pripremite veterinarsku knjižnicu svog suputnika jer će vam pri kupnju njegove karte ona sigurno trebati. Moguć je i let s kućnim ljubimcem, ali u putničku kabinu zrakoplova možete povesti isključivo ljubimca lakšeg od osam kilograma.

“U slučaju da pas ili mačka zbog težine ili veličine prelazi dopuštene kriterije, tada se životinja prevozi u prtljažnom dijelu zrakoplova“, pojašnjava glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janušić. Dodaje kako se preporučuje rezervirati prijevoz kućnog ljubimca što prije jer na letu istodobno mogu biti najviše dva psa ili dvije mačke.

FOTO: KRISTINA UREMOVIĆ/GLOBAL

Posebna kategorija pasa su psi vodiči, rehabilitacijski i terapijski psi kojima je u načelu dopušten ulaz u sve javne objekte i sredstva prijevoza. Na stranicama ZET-a stoji kako osobe imaju pravo uvesti psa vodiča ili rehabilitacijskog psa u vozilo, što dopušta i HŽ.

“U zrakoplovima je moguć prijevoz takozvanih emotional dogs koji putnicima služe u terapeutske svrhe, a vlasnici takvih pasa trebaju priložiti liječničku potvrdu kojom se potvrđuje potreba za prisutnošću psa tijekom leta“, objašnjava Janušić i dodaje kako se to pravo tiče i pasa vodiča.

Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, potvrđuje da zagrebački korisnici pasa pomagača svakodnevno koriste tramvajski i autobusni prijevoz.

“Pravilnik ZET-a usklađen je sa Zakonom, a kada se dogodi negodovanje putnika zbog prisutnosti psa vodiča, vozači pružaju zaštitu korisniku”, kaže Katalenić. Ipak, problem se javlja u taksi prijevozu koji, unatoč tomu što također pripada kategoriji javnog prijevoza, često ne prihvaća korisnika sa psom pomagačem.

Zanemarena prava

“Održano je nekoliko sastanaka s predstavnicima taxi-udruženja, ali nema pozitivnih pomaka”, objašnjava Katalenić i dodaje da su najpristupačniji vozači EKO-taksija.

Iako je još 2008. godine u 12. članku Odluke o držanju životinja za društvo i životinja opasnih za život ljudi određeno da se odluke o ograničavanju kretanja pasa ne tiču pasa vodiča slijepih osoba, Katalenić govori kako je to pravo često zanemareno.

“Generalno govoreći, u dosta okolnosti pravo korisnika da sa psom pomagačem uđe u javne prostore ovisi o tome jesu li nekome psi kao bića simpatični ili ne, bez želje za stvarnim razumijevanjem njihove uloge”, zaključuje Katalenić.